Lanci nabave nisu normalizirani

Raste pritisak na cijene cestovnog transporta u Europi

Cijena nafte za logistiku vratila se na razinu otprije pandemije, a ona čini 30% cijene cestovnog transporta koji nosi 70% robne razmjene unutar EU
 Ronald Gorsic/Cropix

Iako europski postpandemijski oporavak gospodarstva jača, a tzv. indeks menadžera nabave je porastao u srpnju na najvišu razinu od srpnja 2000. godine, iz samih kompanija upozoravaju na moguće nestašice sirovina, kašnjenja u isporuci i rast troškova. Kako je pokazalo istraživanje tvrtke Markit, menadžeri strahuju od novog vala zaraze koronavirusa.

Ekonomist Markita kaže kako eurozona trenutno uživa u ljetnom valu aktivnosti uslijed popuštanja ograničenja uvedenih radi suzbijanja virusa, što se posebno osjeća u uslužnom sektoru, a novi valovi zaraze bi mogli opet dovesti do kašnjenja u globalnim lancima nabave i rasta cijena.

Izvoz raste brže

Komentirajući pak situaciju u međunarodnim opskrbnim lancima te posebno dostupnost i cijenu transporta robe, predsjednik Uprave hrvatskog Primacospeda Petar Šimić kaže kako se cijena nafte za logistiku vratila na razinu otprije pandemije, a ona čini 30 posto u strukturi cijene cestovnog transporta koji pak nosi 70 posto robne razmjene unutar EU. To da su cijene u međunarodnom cestovnom prometu kao prije pandemije znači oko jedan euro za jedan kilometar. Ipak, napominje da osjećaju rastući pritisak na cijene cestovnog transporta u Europi.

"Na to utječe i ograničena ponuda teretnih vozila kojih gotovo da nema u ponudi za kupnju zbog problema u opskrbnim lancima s kojima se nosi automobilska industrija. Naručeni kamioni i prikolice čekaju se oko 210 dana", kaže Šimić.

Njegova kompanija inače polovicu prihoda ostvari od cestovnog prijevoza, a od pomorskog oko 30 posto. Kako hrvatski robni izvoz sada raste brže od uvoza, napominje, cijene transporta su se na najfrekventnijim rutama s europskim gradovima približile, dok je ranije cijena transporta u izvozu bila oko 15 posto niža od cijene u uvozu. Što se tiče dopreme robe iz Kine, spominje jednu zanimljivost: željeznički prijevoz iz Kine prema Europi doživljava malu renesansu, što je posljedica toga da su višestruko povećane cijene pomorskih vozarina na relaciji Kina - Europa. "Razlika u cijeni željezničkog transporta iz Kine prema Europi, koji se kreće oko 18.000 dolara po kontejneru, u odnosu na transport brodskog kontejnera kojem je cijena oko 9000 dolara, nije više toliko velika, pogotovo ako se ukalkuliraju i troškovi inland transporta te dvostruko duže tranzitno vrijeme", smatra Šimić.

Nestašica kontejnera

U medijima se početkom ove godine često pisalo o nestašici kontejnera za prijevoz brodovima te velikom skoku cijena brodskog prijevoza, koji nosi oko 70 posto svjetske trgovine. Cijene se još nisu spustile. Prvi čovjek Primacospeda to objašnjavaju time što je mnogo brodova privezano, "a oni koji plove često planski plove s pola kapaciteta. Cijene su zbog toga i dalje izuzetno visoke, a klijenti trebaju biti svjesni da to proizlazi iz kontroliranog manjka ponude, a ne iz potražnje koja bi bila veća nego što je bila npr. 2019.".

Veći je problem pouzdanost, nego cijena

Petar Šimić, kako vodi špeditersku kompaniju, napominje da je glavni problem sada osigurati pouzdanost isporuka, odnosno da se svi dogovori i termini između brodara, špeditera i klijenata poštuju, a manje je problem u samoj cijeni prijevoza. "U Primacu imamo jako puno novih projekata upravo zbog tog razloga. Izazovna vremena poput ovih su prilika da mi kao špediter pokažemo znanje i sposobnost", kaže. U zračnom prometu je potražnja u Hrvatskoj manja jer više nema masovnog uvoza zaštitne opreme iz Kine, međutim, farmaceutska i obrambena industrija i dalje imaju stabilnu potražnju dok je ponuda i dalje na 50 posto. Cijene su pak i dalje znatno više nego u "normalna" vremena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2022 00:18