Zastoj u opskrbi: cijene troškova proizvodnje u Europi najviše su od 1997. godine

Tvornice eurozone rekordnom brzinom zapošljavaju nove radnike kako bi odgovorile na nagli rast potražnje, ali je zbog zastoja u lancu opskrbe došlo i do povećanih troškova proizvodnje.

Istraživanje londonskog Markita pokazuje kako je najviše radnih mjesta u srpnju otvoreno u Njemačkoj i Austriji.

U Njemačkoj je stopa rasta dosegla tromjesečni maksimum, treći najveći u povijesti, iza ožujka i travnja. Nizozemska i Grčka zadržale su svoje pozicije najbrže, odnosno najsporije rastuće zemlje unutar europodručja.

Indeks menadžera nabave IHS Markita (PMI) pao je u srpnju na 62,8, s rekordnih 63,4 u lipnju, ali je ostao iznad početne 62,6 „flash” procjene.

Indeks koji mjeri proizvodnju, a koji se smatra dobrim vodičem gospodarskog zdravlja, pao je s lipanjskih 62,6 na 61,1 boda. Sve iznad 50 boda ukazuje na rast.

„Činjenica kako se rast proizvodnje u eurozoni blago ohladio u srpnju, nakon rekordne ekspanzije u drugom tromjesečju, sama po sebi ne bi trebala predstavljati značajan razlog za zabrinutost”, izjavio je u priopćenju Chris Williamson, glavni ekonomist IHS Markita, "Međutim, istraživanje iz srpnja također je donijelo daljnje znakove kako se proizvođači i dobavljači bore povećati proizvodnju kako bi zadovoljili potražnju, što je dovelo do sve većih cijena".

Široko rasprostranjeni nedostatak materijala i loša dostupnost prijevoza podignuli su indeks cijena ulaznih materijala na 89,2 boda, što je najviši rezultat od početka istraživanja u lipnju 1997. godine. Cijene za gotove proizvode također bilježe rekordno povećanje.

"Proizvođači i dobavljači bore se s podizanjem proizvodnje dovoljno brzo da zadovolje potražnju, povećavajući cijene sve više", dodao je Williamson, "Indikatori ograničenja kapaciteta nastavljaju treptati crveno."

Europska središnja banka priprema se za "snažno" povećanje proizvodnje u tekućem tromjesečju, iako je također upozorila da nove infekcije i ograničenja opskrbe riskiraju usporavanje oporavka.

Europski parlament je u prosincu usvojio novu strategiju za europska mala i srednja poduzeća u kojoj od Europske komisije traže se da se u obzir uzmu posljedice krize uzrokovane koronavirusom.

Zastupnici su pozvali na osiguravanje više sredstava za suočavanje sa složenim birokratskim zahtjevima. Preveliko administrativno i regulatorno opterećenje ometa njihov rast, upozorili su zastupnici i pozvali na izradu plana s konkretnim i obvezujućim ciljevima za bolju regulativu i pojednostavljenje.

Zastupnike brinu i poteškoće u pristupu linijama financiranja EIB-a i zbog toga zagovaraju privremeno ublažavanje pravila EU-a o državnim potporama.