Budućnost novinarstva

Raste povjerenje građana u tradicionalne medije: 'Pred novinarima su danas dva izazova'

Najviše radnika u izdavaštvu ima Njemačka, 1,3 posto ukupno zaposlenih, u Hrvatskoj 0,5 posto
 Tea Cimas / CROPIX

U povodu Dana slobode medija Eurostat je objavio podatke koji pokazuju da je u 21 zemlji Europske unije, za koje su dostupni podaci, lani radilo 400.000 novinara, što predstavlja 0,2 posto ukupnog broja zaposlenih u EU. Kada je riječ o ekonomskoj aktivnosti izdavaštva koja uključuje knjige, novine, magazine, časopise i druge publikacije, u 27 zemalja EU njome se ukupno bavi 1,1 milijun osoba, 0,5 posto ukupno zaposlenih.

Najviše radnika u izdavaštvu ima Njemačka, 1,3 posto ukupno zaposlenih, a taj je udjel gotovo dvostruko veći nego u dvije sljedeće zemlje, Finskoj i Švedskoj, u kojima iznosi 0,7 posto. U Hrvatskoj je 0,5 posto radne snage zaposleno u izdavaštvu, koliko iznosi i prosjek EU, a u istoj su kategoriji još tri zemlje: Francuska, Grčka i Luksemburg. Najmanje angažiranih ljudi u izdavaštvu imaju Rumunjska i Slovačka, samo 0,1 posto radne snage.

U kratkom priopćenju Eurostat navodi da je danas pred novinarima dvojak izazov: od njih čitatelji očekuju brze i ažurne informacije o pandemiji koronavirusa, a istodobno su i sami jako pogođeni restrikcijama vezanim uz sadašnju krizu. Postoji i treći aspekt koronakrize koji govori da je ona povećala ili vratila povjerenje u tradicionalno novinarstvo i istodobno dodatno urušila poslovni model na kojem počiva. Pitanjem povjerenja čitatelja u različite izvore informacija, kao i platforme na kojima se pojavljuju, pozabavio se Reutersov Institut za novinarstvo u Oxfordu, a istraživanje je provedeno krajem ožujka i početkom travnja i obuhvaća šest zemalja: Argentinu, Njemačku, Južnu Koreju, Španjolsku, Veliku Britaniju i SAD.

Hanza Medija
Grafički prikaz

U svih šest zemalja ljudi s nižom razinom obrazovanja skloniji su koristiti društvene mreže i aplikacije za razmjenu informacija. Istodobno, osim što imaju veliko povjerenje u zdravstvene stručnjake, nacionalne i međunarodne zdravstvene organizacije, većina ispitanika pozitivno se izjasnila o novinskim organizacijama. Rezultati za šest zemalja pokazuju da su one, kad je posrijedi pouzdanost informacija, za 33-postotna poena ispred društvenih mreža i 35 poena ispred aplikacija za razmjenu informacija. Reutersov institut navodi da je Covid-19 razotkrio slabosti ionako slomljenog poslovnog modela, ali je ujedno podsjetio da je za budućnost novinarstva ključno povjerenje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2022 21:09