Raste indeks ekonomske klime u Hrvatskoj, optimistični su u uslužnom sektoru i maloprodaji

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su poboljšana u prosincu, odražavajući val optimizma u uslužnom i u sektoru maloprodaje, pokazalo je u utorak objavljeno mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku porastao je u prosincu za dva boda u odnosu na prethodni mjesec, na 117,4 boda, najvišu razinu od prošlogodišnjeg svibnja.

Najsnažnije je u posljednjem mjesecu prošle godine poboljšano raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u skoku indeksa za 5,6 bodova, na 21,9 bodova.

U stopu ga slijedi maloprodajni sektor s rastom indeksa za 5,2 boda, na 7,8 bodova.

Osjetno je poboljšana i klima u građevinskom sektoru čiji je indeks uvećan za 1,7 bodova, na 14,9 bodova. Pojačani su optimizam iskazali i potrošači, što se očitovalo u rastu indeksa za 1,1 bod, na minus 8,6 bodova.

Neznatno su oslabila tek očekivanja u industriji, iskazana u padu indeksa za 0,4 boda, na 1,6 bodova.

Pogoršana klima u EU

Na razini Europske unije ekonomska je klima pak osjetno oslabila u posljednjem mjesecu 2018., uz pad ESI-ja za dva boda, na 107,6 bodova.

Pad odražava pogoršana očekivanja u industriji, uslužnom i građevinskom sektoru, ali i među potrošačima.

Najviše su pali indeksi koji iskazuju raspoloženje među potrošačima i u uslužnom sektoru, za 2,3 odnosno 2,2 boda.

Slijede industrija i građevinski sektor s padom indeksa za po 1,4 boda. Najblaže je pogoršanje zabilježeno u maloprodajnom sektoru čiji je indeks kliznuo za 0,8 bodova.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone poljski je ESI u prosincu pao dva boda dok je onaj britanski bio gotovo nepromijenjen, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Pogoršanje i u eurozoni

Zamjetno je pogoršanje raspoloženja u gospodarstvu iskazao i ESI za eurozonu koji je u prosincu smanjen za 2,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, spustivši se na 107,3 boda.

Najviše su pritom pogoršana očekivanja u industriji i među potrošačima, ocrtana u padu indeksa za po 2,3 boda.

Oslabilo je i povjerenje u uslužnom i građevinskom sektoru, čiji su indeksi pali za 1,4 odnosno 1,0 bod.

Neznatno je poboljšana tek klima u maloprodajnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za pola boda.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše pao indeks ekonomske klime u Španjolskoj, za tri boda. Osjetno su pogoršana i očekivanja u francuskom i njemačkom gospodarstvu, čiji su indeksi pali dva odnosno 1,9 bodova.

Italija se pridružila skupini s padom indeksa za 1,4 boda.

Odvojeno je izvješće Europske komisije o poslovnoj klimi u eurozoni također pokazalo prigušena očekivanja poslovnih čelnika u prosincu, očitovana u padu indeksa BCI za 0,22 boda, na 0,82 boda.

Osjetno su pritom pogoršane ocjene menadžera u proizvodnji u prethodnom razdoblju kao i očekivanja za predstojeće mjesece. Lošije ocjenjuju i ukupne i knjige izvoznih narudžbi kao i zalihe gotovih proizvoda, pokazuje istraživanje EK.