Samo 9% novih poslovnih pothvata u 2017.: 'Naša je poslovna klima močvara nejednakosti'

Nedostatak pravne sigurnosti, previše propisa koji nisu prošli kroz kvalitetnu simulaciju u provedbi, manjkavosti pri zaštiti vjerovnika i nerazvijenost tržišta profesionalnih usluga samo su neki od problema koji muče hrvatske poduzetnike, a istaknuti su na panel raspravi “Zašto nema više rastućih poduzeća?”. Upravo zbog toga ne čude rezultati GEM istraživanja “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetnom?” predstavljenih danas u Novinarskom domu u Zagrebu u sklopu čega je i održan panel.

Naime, iako percepcija o prilikama za pokretanje poslovnog pothvata u svojoj okolini raste, u prošloj se godini manje od devet posto poduzetnika doista se i upustilo u poslovni pothvat. Usporedbe radi, prosjek Europske unije u tome je duplo veći. Osim toga, prema rezultatima istraživanja, oni koji i jesu pokrenuli vlastiti posao to su uglavnom učinili iz nužde. Razlozi za to, prema sudionicima panela, mogu se naći u našoj poslovnoj klimi.

- Kod nas se igraju igre bez granica, živimo u okruženju u kojem ne znamo što će biti danas, a što sutra. Naša je poslovna klima močvara koja počiva na pragu nejednakosti – požalio se Zvonko Popović, vlasnik Kanaana, te je dodao da se “velikim igračima poput Agrokora ne samo gleda kroz prste, već im se ljudi klanjaju, dok se kod onih malih doslovno traži i najmanja sitnica kako bi ih se kaznilo te tako punio proračun”.

Na to se osvrnuo u svom uvodnom govoru i Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

- U okruženju naše tvrtke nisu imale značajniju podršku što je još jedna poruka Vladi da treba mijenjati uvjete u kojem posluje hrvatsko gospodarstvo – istaknuo je Majetić.

Probleme je prepoznala i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić napomenuvši da se ne pomičemo unaprijed dovoljno brzo, odnosno onoliko koliko ekonomska situacija zahtijeva.

Ipak, prema riječima ministrice, Vlada radi na reformama koje bi trebale popraviti navedeno, a za uspješnu reformu potrebni su znanje, upornost u provedbi i društveno razumijevanje procesa koji se odvijaju i ciljeva koji se žele ostvariti.

- Primjer svega navedenog je reforma u Agrokoru. Radilo se o najvećem ekonomskom problemu od Domovinskog rata, koji je bio određena barijera državi i onemogućavao razvoj brojnih poduzetničkih ideja, a restrukturacija je pokazala zbog čega su reforme teške. Ali drugog puta nema osim onog u kojem provodimo reforme – istaknula je potpredsjednica Vlade.