Ugledni ekonomisti, njih 88, dalo je gotovo identičnu prognozu. Svi gledaju prema Njemačkoj i skrivenoj opasnosti

Ovogodišnji ekonomski rast u eurozoni od 1,4 posto premašio je ranija očekivanja ESB-a prema kojima je BDP trebao rasti 0,9 posto, a glavni faktor iznenađenja, uz domaću potrošnju, bili su izvoznici koji su se uspješno nosili s američkim carinama. U 2026. godini ESB očekuje usporavanje na 1,2 posto, a dvije godine potom stopa rasta u eurozoni trebala bi opet dosegnuti 1,4 posto.

U godini pred nama će vjerojatno zazvoniti zvona na uzbunu u Europi. Mračna vam je ova projekcija? Do kraja članka neće biti

Anketa Financial Timesa u kojoj je sudjelovalo 88 ekonomista pokazuje identične prognoze, a prevladava mišljenje da nade u oporavak uglavnom ovise o realizaciji njemačkih planova o potrošnji bilijun eura na infrastrukturu i obranu. Pritom ekonomisti nisu baš sigurni može li se fiskalni impuls pretvoriti u održivi zamah ili će tek donijeti ublažavanje vanjskih šokova. "Povećana državna potrošnja mehanički će podići njemački rast, ali ključno je pitanje hoće li se to pretvoriti u širi oporavak", rekao je za FT Henry Cook, ekonomist u MUFG Banku.

Utjecaj carina

Stručnjaci njemačke središnje banke, pak, prognoziraju da će BDP zemlje iduće godine rasti 0,6 posto, a godinu potom 1,3 posto. Kako je pojasnio predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel, gospodarski rast počet će znatno jačati od drugog tromjesečja 2026. godine, "uglavnom potaknut državnom potrošnjom i ponovnim porastom izvoza". Početni znakovi povećanja državnih narudžbi već postoje, ali značajniji doprinos potrošnje gospodarskom rastu očekuje se krajem sljedeće godine. Sveukupno, rekao je Nagel, rast će značajno ubrzati 2027. godine, a onda će u 2028. godini zamah oslabiti i BDP će rasti 1,1 posto. Iako će ekspanzivna fiskalna politika potaknuti gospodarsku aktivnost, imat će samo "ograničen utjecaj" na potencijalnu stopu rasta koja će biti na razini od 0,4 posto. Za održivo jačanje bile bi potrebne "šire strukturne reforme".

Zašto euro u Hrvatskoj vrijedi manje nego u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji...? Ovo je najprecizniji odgovor

Skeptici u anketi FT-ja upozoravaju da bi novo zaduživanje, na kraju, moglo otići u socijalnu skrb i drugu tekuću potrošnju, a ne u nova ulaganja, dok bi novac namijenjen obrani mogao imati samo ograničen utjecaj na rast. "Optimizam koji je dočekao najavu Friedricha Merza ranije ove godine izblijedio je posljednjih mjeseci", rekao je Ben Blanchard, analitičar u Absolute Strategy Researchu.

Svatko tko očekuje "nalet njemačke ekonomske sreće" u 2026., smatra Felix Feather iz Aberdeena, vjerojatno će biti razočaran. Veliki dio europske industrije je pod pritiskom 15-postotnih američkih carina i sve intenzivnije konkurencije kineskih izvoznika. Iako američke carine do sada nisu imale značajan negativan utjecaj na rast eurozone, rekao je ekonomist eurozone HSBC-a Fabio Balboni, "možda smo vidjeli samo vrh ledenog brijega".

Jan von Gerich, glavni strateg u Nordei, jedan je najoptimističnijih ekonomista, s prognozom rasta u 2026. od 1,5 posto. On smatra da "privatna potrošnja ima puno potencijala za iznenađenje naviše". Reijo Heiskanen, glavni ekonomist finskog OP Pohjola, još je optimističniji i predviđa "povratak europskog sjevera".

Kada je riječ o inflaciji, postoji široki konsenzus da je stavljena pod kontrolu. Tri četvrtine ekonomista očekuje da će ključna kamatna stopa na depozite od 2 posto ostati na toj razini do kraja 2026., a jednokratno povećanje na 2,25 posto izgledno je do kraja 2027. U svakom slučaju, rast bi trebao manje ovisiti o monetarnoj politici, a više o fiskalnoj provedbi, povjerenju i strukturnim reformama.

Postoji i optimistični scenarij koji uključuje kraj rata u Ukrajini, smanjenje geopolitičke neizvjesnosti, pad cijene energije te rast ulaganja i izvoza

Christian Charisius/Dpa Picture-alliance Via Afp

Pozitivni rizici

No, rast eurozone mogao bi opteretiti i pucanje "mjehura umjetne inteligencije" na američkom tržištu dionica. "Oštra korekcija vrijednosti američkih tehnoloških tvrtki ostaje najveći globalni rizik", upozorio je Christian Schulz, glavni ekonomist u Allianz Global Investorsu. Nagli padovi američkih dionica i dolara utjecali bi i na Europu, potencijalno povećavajući troškove zaduživanja za vlade i tvrtke.

"Rizik od neke vrste financijske krize koja se prelijeva na američko gospodarstvo te financijske sektore i gospodarstva drugih zemalja je visok i raste", rekao je John Llewellyn, bivši glavni ekonomist OECD-a i partner u savjetodavnoj tvrtki Independent Economics. S druge strane, optimistični je scenarij koji uključuje kraj rata u Ukrajini, smanjenje geopolitičke neizvjesnosti, pad cijene energije te rast ulaganja i izvoza.