Iako su hoteli u 2022. godini za šest posto nadmašili prihode iz 2019. godine, inflacija je poprilično opteretila sektor kojemu rast prihoda i dalje ne pokriva rast troškova, a pokazatelji za prošlu godinu sugeriraju i da su pred hotelijerima teška pitanja vezana uz buduća ulaganja, ali i upravljanje objektima.
Naime, kako proizlazi iz analize rezultata benchmarkinga hotela, kampova i marina u Hrvatskoj koju su radili konzultantska kuća BlueRock i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, čak dvije trećine hotela u Hrvatskoj s četiri i pet zvjezdica ostvaruju ispodprosječne rezultate te zaostaju 31 posto za prosječnom izvedbom. Kao glavne razloge za takvo stanje navodi se problem sa zastarjelošću proizvoda, nedostatkom investicija, a zatim su tu i općepoznati problemi kao što su manjak brendova i međunarodnih standarda ili, pak, ograničenja destinacija u kojima hotelske kompanije posluju.
Konkurentnost
- Ulaganje je otežano jer nema više jeftinog novca, a neizvjesnost je visoka i na kratki i srednji rok. Jednostavnije rečeno, prošlo je vrijeme copy-paste odmorišnih hotela s četiri zvjezdice i 100 soba, a ključne će biti inovativnost i diferencijacija u razvoju novih koncepata. Mislim da su pred hotelijerima i našim turizmom važna pitanja, poput onih tko će ulagati u naš turizam, koliko će se ulagati, kako možemo povećati konkurentnost i koliko se još dugo može bježati pred troškovima - pojasnio je Emanuel Tutek iz BlueRocka.
Zabrinjavajući su i podaci o značajnom padu EBIDTA marži hotela koji se dogodio usprkos rastu prihoda te usprkos rastu prosječnih cijena s obzirom na činjenicu da su sve kategorije hotela povećale cijene za 20 posto u odnosu na 2019. godinu.
- Iako je EBIDTA u apsolutnom iznosu veća, kao udio u prihodu znatno manja u odnosu na 2019. i 2020. godinu, što znači da rast prihoda nije uspio pokriti povećanje troškova - rekla je Sandra Janković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te dodala da su hoteli lani ostvarili iskorištenost od 42 posto te da i dalje pate od visoke sezonalnosti.
Pozitivan trend zato se nastavlja u kategoriji kampova koji su lani ostvarili ukupan prihod viši za 29 posto u odnosu na godinu ranije, a broj noćenja rastao je za 20 posto. Prema analizi rezultata benchmarkinga, mobilne kućice u potpunosti su se oporavile od krize, godišnja zauzetost kampova iznosi 30 posto uz prosječni prihod po sobi od 6200 eura, što je 34 posto više nego prije pandemije. Osim toga, mobilne kućice ostvaruju prosječnu cijenu od 139 eura, čime ostvaruju bolji rezultat od hotela s četiri zvjezdice u kojima prosječna cijena iznosi 120 eura.
Pobjednici covid-krize
"Kampovi su izašli kao pobjednici iz covid-krize, a mobilne kućice sada rade bolje od hotela s četiri zvjezdice", zaključuje Janković.
Također, analiza je pokazala i da se oporavio nautički turizam kod kojeg imamo povratak broja noćenja iz 2019. godine, a rast prihoda kreće se oko 10 posto.
Nažalost, stupanj iskorištenosti vezova još nije dostigao pretpandemijsko razdoblje, no zato je ukupni prihod po vezu viši 31, a cijena po vezu čak 35 posto. Ukupni prihod po dostupnom vezu tako iznosi 6607 eura, a prosječna dnevna cijena 33 eura po vezu.
Načelno, rezultati pokazuju da se hrvatski turizam nakon dvije uzastopne krizne godine oporavio iako bilježi 4 posto manje noćenja u odnosu na 2019. godinu, a oporavila su se i tradicionalna drive-in tržišta.
- Vratili smo se na stari model masovnog ljetnog turizma po skupljim cijenama, ali uz malo manje zarade. Zarade su manje jer su troškovi sustigli većinu hotelijera, a u skorije vrijeme sustići će i sve one koji neće ulagati - poručio je Tutek.