Istra je stoljećima vezana uz more - nekad zbog ribarstva i trgovine, a danas najviše zahvaljujući turizmu. No, sve veći turistički pritisak i klimatske promjene ugrožavaju kvalitetu morske vode, a time i okoliš, ribarstvo te zdravlje stanovništva i turista. Kako bi se očuvalo Jadransko more, AdriBova, pametna platforma za nadzor mora, koristi inovativnu tehnologiju: plutače s nizom senzora, energijom iz obnovljivih izvora i naprednom umjetnom inteligencijom. Sustav omogućuje rano otkrivanje zagađenja, predviđanje rizika i praćenje bioraznolikosti u stvarnom vremenu. To znači brže reakcije, bolje očuvanje okoliša i kvalitetnije upravljanje resursima.
Projekt AdriBova razvio je tim Šou program Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji čine Luka Catela, Eric Ostoni i Gordan Milotić. Luka i Eric su studenti Fakulteta informatike, a Gordan Tehničkog fakulteta. Njihov tim nastao je unutar studentske udruge za poticanje STEM područja, koja uz projekte kao što je AdriBova organizira i radionice za studente i djecu.
- Krenuli smo s idejom da se nešto napravi za naše more. Ljeti se u Istri smanjuje kvaliteta mora zbog turizma, prometa, otpada i povećanja temperature. Nismo htjeli samo pričati o problemima, nego ponuditi konkretno rješenje koje će koristiti svima, od turista i lokalnog stanovništva do akvakulture i znanstvenih institucija - rekao je Eric Ostoni, predsjednik udruge i član tima. Uz to, dodao je Catela, svjedočili smo onečišćenju mora prije nekoliko godina u Raškom zaljevu i prošlogodišnjem nasukavanju broda Deala.
Napajanje solarnim panelima
Plutače opremljene senzorima i napajane solarnim panelima prikupljaju podatke koje umjetna inteligencija analizira. Tako mogu detektirati promjene kvalitete mora, pojavu onečišćenja ili cvjetanje algi, a zatim odmah slati obavijesti nadležnim institucijama. Svi bi se rezultati tih uzoraka i njihovo pojašnjenje mogli vidjeti na aplikaciji za mobilne telefone.
- Umjetna inteligencija u AdriBovi funkcionira tako da prepoznaje obrasce u podacima i na temelju toga javlja kad postoji problem. Ako se pojavi naftna mrlja ili se drastično promijeni pH, sustav odmah reagira i šalje upozorenje. Tako možemo spriječiti veće ekološke katastrofe - objasnio je Gordan Milotić i predstavio tehničku stranu projekta.
AdriBova se, naime, sastoji od hardverskog i softverskog dijela. U središtu sustava nalazi se mikrokontroler koji koordinira rad senzora i komunikaciju s oblacima podataka. Milotić pojašnjava da ima nekoliko različitih senzora. To su senzor temperature mora, koji mjeri termalne promjene, uz korekciju podataka zbog utjecaja sunčeve topline, zatim pH sonda za praćenje kiselosti mora, važan indikator biološke ravnoteže, te senzor saliniteta koji prati količinu soli i daje informacije o mogućem onečišćenju. Na bovi bi trebala biti i termalna kamera koja detektira prisutnost nafte na površini vode, prepoznajući temperaturne razlike mora i nafte, ali i senzor mutnoće koji mjeri količinu čestica u vodi, važnih za ocjenu čistoće.
- Napajanje sustava osigurano je solarnim panelima s baterijskim backupom, što omogućava autonomno i dugoročno funkcioniranje čak i u uvjetima lošeg vremena. Pozicioniranje plutača ostvaruje se GNSS sustavom, a za komunikaciju koristi se GSM mreža koja prenosi podatke u stvarnom vremenu u oblak - objasnio je Milotić. Jedna od ključnih inovacija sustava AdriBova primjena je AI tehnologije. Obrađujući mnogo podataka prikupljenih senzorima, AI modeli omogućuju detekciju anomalija, prepoznajući neočekivane promjene u parametrima mora, analizu trendova, praćenje promjena kvalitete mora kroz vrijeme i identifikaciju čimbenika koji uzrokuju pogoršanje, prediktivne modele, koji predviđaju buduće rizike i pomažu u donošenju proaktivnih odluka.
Pohranjivanje podataka u oblak
- Podaci se prikupljaju kontinuirano, pohranjuju u oblak i analiziraju putem web i mobilne aplikacije. Korisnici, institucije, znanstvenici, akvakulture, turistički sektor i upravljači marinama, dobivaju pravovremene i pouzdane informacije o stanju mora, što omogućuje brzu reakciju u slučaju zagađenja i bolje planiranje održivog razvoja - dodao je Ostoni.
Ciljana skupina korisnika su javne institucije, istraživački centri, tvrtke iz sektora akvakulture i ribarstva te turistički sektor. Sustav pruža prilagođene uvide, upozorenja i preporuke, čime se značajno poboljšava učinkovitost zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti, naglasili su studenti iz Pule.
Može se proširiti na cijeli Jadran, stvarajući mrežu pametnih plutača koje prate stanje mora. Želja im je i usko surađivati s Fakultetom prirodnih znanosti u Puli u sklopu koje je i studij Znanost o moru.
- Naš cilj nije samo razviti proizvod, nego i podići svijest o važnosti očuvanja mora. Želimo pokazati da tehnologija može biti saveznik u zaštiti okoliša i da svaka zajednica može pridonijeti - dodao je Catela. Cilj AdriBove nije samo pružanje podataka, već stvaranje temelja za pametno i održivo upravljanje morskim resursima - naglasio je.
- Sustav omogućava donošenje odluka temeljenih na dokazima, potiče razvoj akvakulture i obalnih zajednica te jača kapacitete lokalnih i državnih institucija. Uz to, AdriBova pridonosi znanstvenim istraživanjima, omogućava testiranje novih senzorskih tehnologija i razvijanje naprednih algoritama za predikciju. Sustav je osmišljen kao modularan, što znači da se može prilagoditi specifičnim potrebama različitih korisnika - od marina i akvakultura do istraživačkih centara i škola. Primjenom AI tehnologije i novih senzora, AdriBova ima potencijal postati ključni alat u zaštiti Jadranskog mora i očuvanju njegovih resursa za buduće generacije - zaključio je Catela. Nakon početne ideje, cilj je tima napraviti prototip plutače i ponuditi je tržištu. Procjenjuju da bi izrada jedne plutače stajala između 500 i 1000 eura.
Komentari
0