Prvi hrvatski "no code" startup Codemap u dva mjeseca privukao je tisuću korisnika, preko njega je ugovorena izrada stotinjak softverskih projekata te je pomogao tridesetak ljudi u pronalaženju stalnog posla. Za startup iz Zagreba bilo je to tek testiranje ideje. Ispod radara. No, sličan uspjeh bilježe različiti no code startupi na globalnoj razini. Ove godine ta je tehnologija, a neki će reći pokret, postala nova vruća roba. Prema TechCrunchu, u 2020. no code igrači privukli su prvih 500 milijuna dolara investicija.
No code nova je velika, suštinska revolucija koja pogađa startupe i IT industriju. U svijetu u kojem nema dovoljno programera, a samo u Hrvatskoj procjenjuje se da ih trenutačno nedostaje više od 4000, ne traži se više samo kako stvoriti više kodera. Niti kako to učiniti brže, kao ni kako ih zamijeniti umjetnom inteligencijom, već je rješenje kako razvoj softvera učiniti jednostavnim da ga može raditi svatko.
Na vlastitoj koži
Stoga za razliku od drugih startupa, koje primarno rade programeri, Codemap su pokrenula dva ekonomista, Saša Janičijević i Goran Bušelić, i tek im se kasnije priključio programer Karlo Mamić. Janičijević je prethodno radio kao konzultant u biotehnološkom i farmaceutskom divu IMS Consulting grupi u Münchenu i Londonu, a Bušelić kao revizor u KPMG-u. Formalno i neformalno nisu programeri. No, softversku platformu za svoj startup razvili su sami na principima no codea.
Saša Janičijević, suosnivač i direktor Codemapa, kaže da se nakon dvije i pol godine ponovo želio okušati u svijetu startupa. Ovoga puta tako što je odlučio riješiti problem koji je sam imao s prvim startupom. "Moj prvi startup bila je platforma koja je trebala pomoću algoritmičkog povezivanja i strojnog učenja povezivati stručnjake iz farmaceutske industrije s potrebama kompanija, ali softverska tvrtka kojoj sam za razvoj tog rješenja platio više od 100.000 eura nakon godinu dana nije razvila ništa funkcionalno. Iz te frustracije i želje da više nitko ne mora kroz to proći pokrenuo sam Codemap", kaže Janičijević.
Dodaje da je Codemap napravio sam u tri mjeseca. Mjesec dana je učio o no code alatu Bubbleu, jednom od njih mnogo te u dva mjeseca na njemu sastavio funkcionalan sajt kojim je privukao tisuću korisnika. Navodi da no code koriste mahom startupi iz Silicijske doline za brzu izradu prototipova te male i srednje tvrtke iz SAD-a, koje zbog nedostatka sredstava ne mogu doći do klasičnih programera ili žele brzo neko jednostavnije softversko rješenje. "Codemap je platforma za zapošljavanje no code programera, a omogućuje svakome da opiše što želi i brzo dođe do softvera koji mu treba", kaže Janičijević.
Za milenijce
Ističe da i pored Toptala, Upworka i Fiverra ima smisla pokrenuti novu platformu za zapošljavanje. Pojašnjava da je cijeli njegov tim od početka u no code zajednici, da je to pokret koji dobiva na snazi, jer ljudima iz raznih industrija omogućuje da sami naprave svoje softverske alate te da ga gleda kao dio nadolazeće kulture koju nose milenijalci.
"Pričati njima o nekim postojećim platformama za zapošljavanje je kao da ih gurate na Facebook, a oni žele na Tik Tok. Zato je na Codemapu 200 stručnjaka za Bubble, a na Fiverru njih samo 20. Slično je i sa stručnjacima za druge no code alate", zaključuje Janičijević.