Pred europskim sektorom trgovine su izazovne godine - kupci očekuju prihvatljive cijene unatoč inflaciji, što bolju kvalitetu za novac i personalizirano iskustvo, a istovremeno im negativni trendovi poput pada broja stanovništva ne idu naruku. U srednjoj i istočnoj Europi zabrinutost je najveća - dok generalno u Europi optimizam direktora maloprodajnih lanaca raste (s 39 posto u 2024. na 55 posto početkom ove godine), ni jedan sudionik istraživanja iz ovog dijela Europe nije optimističan. Čak prognoziraju da će prodaja u regiji do 2030. padati po godišnjoj stopi od 0,3 posto, iako su generalna očekivanja da će volumen prodaje u istom razdoblju u Europi rasti za skromnih, ali ipak pozitivnih 0,2 posto.
U uvjetima inflacije
Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće McKinsey&Company, u kojem je istaknuto da je prodaja prehrambenih proizvoda u 2024. prvi put od 2020. godine porasla i u stvarnim, inflacijom prilagođenim uvjetima. Ipak, ta je razina i dalje 4,1 posto manja u odnosu na pretpandemijsku 2019. Prošlu godinu zbog toga ocjenjuju kao "razdoblje stabilizacije za europski sektor trgovine mješovitom robom, uz prve znakove oporavka na pojedinim tržištima". Prodaja je na Starom kontinentu narasla 2,4 posto u Europi, što je neznatno iznad stope inflacije cijena hrane (2,3 posto).
Potrošači su polarizirani - dok jedini aktivno traže jeftinije alternative osnovnih proizvoda kako bi uspjeli barem malo uštedjeti, četvrtina kupaca pripada u bogatiju skupinu koja je sve više zainteresirana za skupe kvalitetne namirnice. A trgovci moraju ponuditi oboje dok se nastavljaju međusobno boriti i tehnološki unapređivati kako bi ostali u korak s vremenom.
McKinsey je analizirao 127 maloprodajnih lanaca u 11 europskih zemalja kako bi pronašao one koji su se najbolje prilagodili i ostvarili rast tržišnog udjela i rast prihoda iznad tržišnog prosjeka - riječima istraživača, "šampione rasta". Pokazalo se da su diskonti u posljednjih pet godina u tome bili uspješniji od supermarketa i hipermarketa. Osim toga, uspješni lanci obično su bili od 35 do 50 posto veći od ostalih.
Manje troše na meso
Četiri se trgovačke prakse ponavljaju kod najuspješnijih lanaca - visok udio vlastitih robnih marki, ugodno iskustvo kupovine, izvrsna kvaliteta proizvoda i najniže cijene. Supermarketi i hipermarketi s natprosječnim udjelom prihoda od vlastitih robnih marki imaju 2,8 puta veću vjerojatnost da postanu šampioni rasta. Uspješni trgovci koje su analizirali ostvaruju između 50 i 90 posto prihoda upravo putem vlastitih marki. Kupcima je važno da im kupovina bude ugodna, pa će oni koji se tome prilagodbe 2,4 puta vjerojatnije rasti. Kada je riječ o kvaliteti proizvoda, na posebnoj su cijeni kvalitetni svježi proizvodi, no gotovo je jednako važno ponuditi konkurentne cijene.
"Uspješni supermarketi i hipermarketi uspijevaju konkurirati diskontima u pogledu cijene i kvalitete kod više od 80 posto njihove prodaje - što obično uključuje više od 2000 proizvoda", pišu u izvještaju "Stanje maloprodaje prehrambenih proizvoda 2025.".
Posljednjih se godina preferencije, kad je riječ o kupnji, nisu previše promijenile - potrošači planiraju više trošiti na zdravlje, svježu i kvalitetnu hranu, a manje na meso i zamrznuta jela. Europskim maloprodajnim lancima, pak, sve su manje važni pitanje zapošljavanja i radne snage te (polu)gotova jela. Prva tri mjesta drže troškovi i pritisak na maržu, prelazak potrošača na jeftinije opcije i modernizacija informatičkih sustava.
Očekuje se da će s godinama više kupaca prelaziti s tradicionalne na modernu trgovinu, primjerice online kupovinu, što je trend koji će biti malo izraženiji u srednjoj i istočnoj Europi, u kojoj je to dosad bio rjeđe dostupan oblik kupovanja. Iako će se povećati i potrošnja kalorija po stanovniku, to neće dovesti do prevelikog skoka u prodaji jer udio starog stanovništva stalno raste, a ono generalno troši manje kalorija od mladih i odraslih. Konkretno, u skupini zemalja koja, uz Hrvatsku, obuhvaća i Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, očekuje se da će se godišnje broj stanovnika smanjivati za 0,48 posto, a unos kalorija bit će u prosjeku 0,29 posto veći, pa će, kada se zbroje svi trendovi, promet svake godine padati za 0,3 posto.
Pritisak na profitabilnost
"Očekuje se da će taj pritisak na profitabilnost ostati visok u idućim godinama zbog sporog rasta, povećanih troškova rada, zahtjeva za održivošću i nestabilnosti na tržištima sirovina", pišu McKinseyjevi istraživači. Trgovci zbog toga traže načine na koje će povećati efikasnost i smanjiti troškove, a jedan od najboljih je spajanje u veće lance jer oni imaju mogućnosti ulaganja u nabavu, automatizaciju lanca opskrbe i tehnologiju. Broj spajanja i preuzimanja među europskim maloprodajnim lancima povećao se sa 16 posto u 2019. na 21 posto u 2024.
Veličina ujedno omogućava učinkovitiji razvoj i proizvodnju vlastitih robnih marki koje su potrošačima sve važnije. Iako je s generalnim povećanjem troškova života rasla njihova popularnost kao povoljnijih alternativa proizvodima poznatih brendova, 84 posto potrošača izjavljuje da će nastaviti kupovati proizvode privatnih brendova, čak i ako im kupovna moć poraste. Najvažniji argument pritom je to što većina (81 posto potrošača) smatra da je kvaliteta tih brendova jednaka kvaliteti proizvoda poznatih brendova ili čak bolja. Zbog toga se očekuje da će udio tih robnih marki do 2030. činiti između 40 i 42 posto ukupnog maloprodajnog asortimana.
Kupcima je i personalizacija sve važnija - više od polovice njih kaže da će vjerojatno ponoviti kupnju ako je iskustvo kupovine prilagođeno njihovim očekivanjima i potrebama. Osim toga, žele sveobuhvatne informacije o proizvodima, posebno u vezi s održivošću, a visoka očekivanja imaju i kad se radi o dostupnosti proizvoda, integraciji raznih kanala komunikacije i brzini. Najuspješniji trgovci počeli su više ulagati u umjetnu inteligenciju koja se trenutačno najviše koristi u chatbotovima.q
Komentari (0)
Komentiraj