POZADINA ŠTRAJKA

Profitabilni su od prvog dana, ali štrajkaju. Je li u pitanju ‘balkanski model‘ poslovanja?

Uber ima dvostruko veću operativnu maržu od Bolta, Glova i Wolta
Iva Filipović i Mile Krivokuća
 Ranko Suvar/Cropix

Najveća svjetska taksi i dostavna platforma, američki Uber, nakon što je u Hrvatskoj pet godina uspješno prkosio globalnim trendovima, sada je naletio na zid. U ponedjeljak je počeo prvi, veliki, organizirani štrajk Uberovih vozača i partnera. Glavni razlog samo je jedan.

Vozači i partneri sumnjaju da je Uber pribjegao balkanskom modelu poslovanja i da im ne kani više novac isplaćivati na vrijeme i redovito. Uber se na to pravda da je došlo do greške u jednoj lokalnoj banci, ne navodeći o kojoj je banci riječ, i da su stoga isplate vozačima i partnerima kasnile.

Ovaj atipični problem za Uber globalno, i čest slučaj u Hrvatskoj lokalno, daleko je izazova s kojima se kompanija inače suočava. Vani se najviše raspravlja ima li Uberov poslovni model više smisla, jer i dalje nije profitabilan i gomila gubitke, a na burzi vrijedi impozantnih 91 milijardu dolara.

Ovaj slučaj još je dalje od onoga što je Uber do sada simbolizirao u Hrvatskoj. Prema podacima Fine, Uber je do preklani bio najuspješnija taksi i dostavna platforma na lokalnom tržištu. U taksi segmentu to je i dalje, iako ga sve više ugrožava Bolt. U dostavi ga je po prometu i profitabilnost uvjerljivo pretekao Wolt. Međutim, američka je aplikacija vozačima i partnerima i dalje dovoljno bitna da zbog nje organiziraju štrajk. S druge strane, iako je Uber praktički ugasio ured u Hrvatskoj, otpustivši prije koju godinu većinu zaposlenika, on i dalje ovdje ima ured, što jasno ukazuje da je kompaniji hrvatsko tržište važno.

Profitabilan od početka poslovanja

Hrvatska je jedno od rijetkih svjetskih tržišta na kojima je Uber profitabilan od početka poslovanja. Kompanija je ušla na lokalno tržište 2016. godine. Tad je preko njene aplikacije, prema Fini, generiran promet od 4,2 milijuna kuna i odmah je zabilježila neto dobit od 232.704 kuna. U iduće dvije godine Uber je narastao na promet od 17,04 milijuna kuna i neto dobit od 941.893 kuna. Treba naglasiti da je potencijalni promet Ubera veći i do pet puta što se može iščitati iz odnosa ukupnog prihoda i prometa Ubera na globalnoj razini, kako stoji u njegovom financijskom izvješću. No, to nije moguće provjeriti, jer kompanija ne objavljuje podatke specifično za Hrvatsku, a Uberova aplikacija u Hrvatskoj, po dostupnim informacijama, radi preko središnjice u Nizozemskoj.

image
Vozači Ubera
Damjan Tadic/Cropix

Problemi za Uber u Hrvatskoj počinju 2019., kad na tržištu jačaju Bolt, Glovo i Wolt. Dodatno, na Uber je, kao i na hrvatski turizam, koji je bio ključan razlog dolaska ove aplikacije na naše tržište, loše djelovala pandemija. Zadnje dvije godine zbog kombinacije snažnije konkurencije i pandemije Uberov promet rapidno slabi.

Tri glavna konkurenta Uberu u Hrvatskoj izabrala su drugačije smjerove razvoja. Glovo se odlučio pozicionirati kao najveći. Kompanija je na lokalnom tržištu zadnje dvije godine nabujala na promet od 48,9 milijuna kuna. No, ujedno najbrže i najobilnije prži gotovinu. Prema Fini, prošlu godinu Glovo je zaključio s gubitkom od 21,8 milijuna kuna. Wolt je lani bio drugi s prometom od 21 milijun kuna, ali se pozicionirao kao platforma s najvećom neto dobiti. Lani je podvukao crtu s 628.740 kuna u plusu. Bolt je Uberu najveći konkurent u taksiranju, ali po rezultatu zaostaje. Imao je lani promet od 4,97 milijuna kuna i neto dobit od 214.794 kuna.

Iako je Uber u 2020. ovdje ostvario tek neznatno veći promet nego prve godine, od 5,5 milijuna kuna, i iako su ga pretekli gotovo svi konkurenti, Uber je i dalje nenadmašan u svom sektoru po profitabilnosti. To nije vidljivo iz činjenice da je u 2020. imao neto dobit od 359.594 kuna. No, prema Fini, Uberova EBITDA marža u Hrvatskoj je lani bila respektabilnih 12,32 posto. To je barem dvostruko veća marža od svih njegovih konkurenata, od kojih se neki bore i s time da postignu dobit. Da kompanija ovdje itekako može ciljati visoko ukazuju i plaće za pet zaposlenika, koje su prema Fini, lani u prosjeku bile 24.718 kuna. Po svemu je nabrojanome Uber u Hrvatskoj atipičan za Uber kao kompaniju globalno, a to je važno da bi se moglo razumjeti zašto se na lokalnom tržištu opće pojavio sindikat koji okuplja vozače i partnere ove ali i drugih platformi.

Upitna budućnost

Za razliku od priče o Uberu u Hrvatskoj, na svjetskoj razini, o Uberu se od ove godine sve više govori kao o kompaniji s upitnom budućnošću. Problem je što Uber unatoč svim naporima ne uspijeva zaraditi više nego što potroši, odnosno ne uspijeva postići break-even. I dok u Hrvatskoj na 100 kuna prometa Uberu ostane nešto više od 12 kuna nakon što poplaća vozače i partnere, kao i sve svoje druge troškove, globalno, mora ići u kredit ili tražiti investitore za još novca, jer nema dovoljno niti za te osnovne troškove.

Financial Times objavio je podužu analizu iz koje je vidljivo koliko je Uber u isto vrijeme poslovno fascinantna i zastrašujuća kompanija. Uber je iznimno inovativna kompanija. Dovoljno se podsjetiti da je upravo u Hrvatskoj lansirao svoju uslugu Uber boats, istražujući nove izvore prihoda. Uber je slično planirao i s helikopterima, iznajmljivanjem bicikala i skutera. K tome, želio je jačati profitabilnost kroz vlastiti program autonomne vožnje i aviona-taksija koji mogu vertikalno polijetati. Više-manje sve to je odbacio ili rasprodao kako bi smanjio gubitke. Dodatno, Uber je zato na svjetskom nivou smanjio broj zaposlenih za 25 posto.

Strpljenje investitora, naime, topi se. Uber na burzi vrijedi 91 milijardu dolara, ali kompanija ne donosi profit već gubitke. Za upravu je stoga imperativ objaviti da će postići profit. U rujnu je izvršni direktor Ubera Dara Khosrowshahi najavio da će u narednom razdoblju kompanijina prilagođena EBITDA doći u plus. Drugim riječima, da će im napokon, nakon što plate sve tekuće troškove, ostati nešto novca na računu. To je dionicu Ubera podiglo za 11 posto. No, treba znati da postoje strogi međunarodni računovodstveni standardi upravo zato da bi se spriječilo da kompanije poslovne pokazatelje izračunavaju po svojoj računici i potencijalno dovedu investitore u zabludu. Stoga tek treba vidjeti hoće li Uber uspjeti postići svoju pozitivnu EBITDA-u u idućih godinu dana i kako će ona biti izračunata.

Ključan izazov za Uber je što je ekonomija dijeljenja izrazito osjetljiva na promjene na tržištu rada i na regulativu. Pandemija je poremetila tržište rada, a u SAD-u i EU sve se više ide u regulaciju rada različitih digitalnih platformi zbog izbjegavanja plaćanja poreza, zaštite prava radnika i partnera te iskorištavanja monopolističkih pozicija po novim tržištima s visokim naknadama. I dok se izbjegavanje plaćanja poreza sad rješava dogovorom svjetskih lidera i napadima na porezne oaze, u ostalim su segmentima države samostalno već napravile niz pomaka.

Gig-ekonomija

Dok se SAD polako nosi s radničkim pravima u gig-ekonomiji ili ekonomiji dijeljenja, u Hrvatskoj je to pitanje, barem u taksi segmentu riješeno prije tri godine. Sabor je 2018. usvojio novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu koji je izjednačio status taksista i Uberovaca. Dodatno, država je regulirala da Uber i druge platforme ne mogu izravno zapošljavati građane kao fizičke osobe već oni ili moraju imati vlastitu tvrtku ili obrt ili mogu raditi za Uber isključivo preko nečije tvrtke ili obrta, popularno zvanih partnera. Ostala su brojna druga otvorena pitanja, ali njihovo rješenje, izvjesno je, nametnut će svim državama članicama sama EU.

Nadalje, u Hrvatskoj se Agencija za tržišno natjecanja, gradovi, kao i politika još nisu pozabavili naknadama koje naplaćuju Uber i druge slične platforme. Primjerice, u segmentu dostave hrane platforme znaju uzimati naknadu od 30 posto za svaku narudžbu koju restoran ili drugi ugostiteljski objekt dobije. Mnogim ugostiteljima to je vrlo mrsko. U San Franciscu je ta naknada ograničena na najviše 15 posto, a u New Yorku na najviše 23 posto.

No, kad se sve sumira, Uber se, nekako, nikad ne predaje. I dalje inovira. U Hrvatskoj je prvi počeo organizirati dostave u partnerstvu s maloprodajnim lancima. Primjerice, u partnerstvu s Konzumom. Globalno je ušao u posao s dostavom tereta, gdje povezuje vlasnike kamiona i tvrtke koje trebaju prijevoz. Poslovna jedinica koja mu pokriva taj segment poslovanja sad vrti više od milijardu dolara prometa.

Konačno, ideal svih investitora u tvrtke čiji biznis značajno počiva na ljudskom radu pa tako i Uber je galopirajuća automatizacija. Za Uber to otvara prostor da u budućnosti ipak prodaje vožnje bez vozača, odnosno nudi usluge robo-taksija, kako po cestama tako i na moru i u zraku. No, sentiment investitora na kraju će presuditi može li simbol ekonomije dijeljenja zadržati valuaciju od 91 milijardu dolara i kakvu si budućnost može osigurati. Poslovanje Ubera u Hrvatskoj, kao i dosad, u toj će globalnoj slici biti mala ali drugačija stavka. Drugačija po svemu, čak i po razlogu prvog, velikog, organiziranog štrajka protiv Ubera u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. svibanj 2022 00:53