Index.hr je objavio nova tri e-maila, od kojih se prva dva odnose na 27. veljače 2017., u kojima Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade, sa stručnim konzultantima propituje mogućnost provođenja Zakona o prinudnoj upravi i postavlja pitanja i sumnje koja su, ispostavilo se, bila s pravom postavljena.
"Razumijem što želiš reći. I slažem se. Slažem se da postoji mala, ali ipak realna šansa da se to izvede. Ono što nas sve muči može li to naš sistem izvesti, izdržati i ustrajati u svim posljedicama te odluke, ili će nas sve sistem (mislim politički) ostaviti na cjedilu. Nužna pretpostavka za uspjeh je čvrst dogovor o onome što sam govorila, a tu smo mi tanki. I ima opet taj slippage s projektom INA-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono sto mu se sviđa, a odbacuje ono sto mu se ne sviđa ostavljajući nas da nađemo rješenje. A rješenja nema - da bi se INA kupila to se mora platiti. Tako i ovdje da bi se Agrokor oporavio to se mora platiti i jasno povuci ekonomski potezi koji se moraju povuci. A ekonomiji se ovdje ipak bas ne vjeruje. I tako u krug. Nightmare!", napisala je Dalić u mailu od 27. veljače prošle, kao odgovor na e-mail Tonćija Korunića iz InterCapitala.
U odgovoru na taj e-mail Martine Dalić, Korunić između ostalog daje simulaciju restrukturiranja Agrokora te navodi: "To moramo bolje osvijestiti kod Andreja, vidim da je njemu ova prozivka issue (problem- op.a.), a ne bi trebala biti ako se stvari rasvijetle i predstave na pravi način".
U ostatku e-maila Korunić daje simulacije restrukturiranja Agrokora prema kojima bi oko dvije milijarde eura duga Agrokora trebalo otpisati, dakle oko 65 posto duga, a 15 posto pretvoriti u vlasništvo. Uz to navodi i kako bi Agrokor trebalo dokapitalizirati s 900 milijuna eura u gotovini te da bi koncern bio zdrav, ako bi ostalo 2,7 milijardi eura duga.
"Drugim riječima, firma je više za stečaj, no postoji mala šanse da se spasi ako se napravi velika vrijednost kroz restrukturiranje – čitaj šišanje (otpis potraživanja -op.a.) PIK i drugih vlasnika obveznica, te neosiguranih banaka i dobavljača. Pritom prodaja imovine i ovoj fazi nije opcija, to ima smisla tek kada se firma (i naročito Konzum) restrukturiraju, inače se prodaje uz preveliki popust u odnosu na fer cijenu", napisao je tada Korunić.
Iz toga je vidljivo kako su u neformalnoj radnoj grupi promišljali različite opcije te bili svjesni da će biti teško izraditi lex Agrokor ili provesti neki drugi oblik restrukturiranja Agrokora. Također se vidi da u početku dobavljači nisu imali specijalan status, odnosno da je očiti bio politički zahtjev HDZ-a, premijera i potpredsjednice Vlade da u okviru lex Agrokor bude omogućena jača isplata dobavljača.
Konačno, 31 ožujka, mjesec dana poslije, Korunić je radnoj grupi poslao e-mail u kojem stoji: "BRAVO - svaka čast! Na kraju je to bilo ipak jedno lijepo iskustvo. Ja se nadam da će Rusi kupiti barem tri mjeseca vremena da nam prođe jedna Inicijalna javna ponuda dioica, jedan IPO-čić (kad već nije HEP) u svibnju. A onda nakon toga, neka ljeto započne u bojama našeg zakona".
Kako se radi o savjetnicima koji su većinom angažirani na tržištu kapitala, jasno je kako bi svima njima na neki način dobro došla prodaja HEP-a putem burze (koja se nije ostvarila), a neki od njih, poput, kako se neslužbeno može doznati, Ante Ramljaka, bili su angažirani u pripremnim radnjama za procjenu vrijednosti HEP-a i INA-e.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....