Gotovo u slavljeničkom raspoloženju nakon ponoćnog spajanja Pelješkog mosta i Hrvatske, Vlada je nastavila i dan poslije, najavljujući svoje planove za ekonomiju i državne financije u srednjem roku, a koji bi u potpunosti trebali zadovoljiti još jedan važan plan – uvođenje eura. U idućoj godini, ponajprije zahvaljujući priljevu novca iz EU, očekuje se značajno ubrzanje ekonomskog rasta, s ovogodišnjih 5,2 posto na 6,6 posto, a u godinama koje slijede BDP bi trebao rasti po nešto sporijim stopama, 4,1 i 3,4 posto.
Kako stoji u usvojenim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, od 2022. do 2024., generatori rasta bit će osobna potrošnja i investicije, privatne i javne. Tako će investicije nagodinu rasti po rekordnoj stopi, od 18,5 posto, gotovo dvostruko brže nego ove godine (9,9 posto), a njihova dinamika potom će postupno slabjeti i stope rasta će iznositi 8,5 i 4,5 posto.
Potrošački optimizam
Kada je riječ o potrošnji kućanstava, Vlada predviđa da će bit "glavni pokretač rasta domaće potražnje u prvoj i zadnjoj godini projekcijskog razdoblja". Na povećanu potrošnju i manju sklonost štednji utjecat će više faktora, od multiplikativnog učinka NPOO-a, smanjene razduženosti, oporavka raspoloženja potrošača, do nastavka razdoblja niskih kamatnih stopa, koje dodatno umanjuju teret duga sektora kućanstava. Nakon uzleta ove (5,1 posto) i iduće godine (4 posto), stope rasta osobne potrošnje bit će tek nešto umjerenije (3,7 i 3,6 posto).
Snažan oporavak ekonomije i oslanjanje na europske fondove, kao i manje potrebe za pomoći zbog pandemije, donijet će i veliko olakšanje za proračun. Nakon iskustva u prošloj i ovoj godini, kada su prihodi zbog covid krize bili manji, a rashodi veći, premijer Andrej Plenković ocjenjuje da se možemo vratiti "na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019“. A to podrazumijeva rapidno smanjenje javnog duga, proračunski višak i uravnoteženi proračun, "što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju".
Ukupni prihodi dogodine će rasti 5,7 posto, odnosno za 8,5 milijardi kuna, dok će rashodi biti manji za 1,5 posto ili 2,6 milijardi kuna. Pritom će prihodi od PDV-a, primjerice, biti povećani 11 posto ili za 5,9 milijardi kuna i ukupno u proračun trebali donijeti 59,3 milijarde kuna. Na stavci pomoći, koja se uglavnom odnosi na novac iz europskih fondova, stoji iznos od 28,3 milijarde kune, što je 1,8 milijardi kuna više od ovogodišnjeg rekorda. Još prošle godine bili su na razini od 18,1 milijardu kuna.
Nakon strelovitog povećanja prošle i ove godine, rashodi bi se trebali blago smanjivati ili stagnirati. Ministar financija Zdravko Marić zahvalio je ministrima "na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana", jer su se uspjeli uklopiti u određene limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije. A to nije jednostavno, napomenuo je, "jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita".
Deficit i dug
Najveće pad rashoda odnosi se na subvencije, za čak 4,2 milijarde kuna, pa bi iduće godine pale na 7,3 milijarde, a godinu potom na 6,4 milijarde. "Ovakva kretanja najvećim dijelom rezultat su smanjenih izdvajanja za mjere saniranja posljedica epidemije koronavirusa“, objašnjava se u smjernicama.
No, vlada napominje da će za sanaciju šteta uzrokovanih potresom i nadalje predviđena značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Fonda solidarnosti EU, te da su osigurana i dodatna sredstva za socijalne naknada, ponajprije za provedbu novog zakona o socijalnoj skrbi, za što je osiguran iznos od 300 milijuna kuna.
Govoreći, pak, o zdravstvu, ministar financija je podsjetio na veliku ovogodišnju sanaciju te da su rokovi plaćanja i dalje izvan zakonskih rokova, ali u duhu optimizma pojačanog sportskim uspjesima, vjeruje da je to "korak prema reformi".
U Smjernicama također stoji da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom, već će biti uključeni u prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za dvije iduće godine.
Kao što je već navedeno u programu konvergencije, proračunski manjak u idućoj godini predviđa se u iznosu od 2,6 posto, godinu potom 1,9 posto, a u 2024. godini 1,5 posto. Tako će se već iduće godine, kazao je Marić, ostvariti povratak u maastriške kriterije, ispod 3 posto BDP-a.
Udjel javnog duga u BDP-u smanjivat će za prosječno 2,9 postotna boda, dvostruko brže od propisanih pravila za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a. S 88,7 posto BDP-a u ovoj godini, do zadnje godine mandata Vlada planira javni dug svesti na 76,8 posto.