Duje Klaric/Cropix
nautički turizam

Preduvjet za razvoj marina je novi Zakon o pomorskom dobru

Pretpostavka za daljnji razvoj marina je preobrazba u ‘plutajuće morske resorte‘ i udaljavanje od funkcije parkirališta za brodove
Piše: Novac.hrObjavljeno: 19. srpanj 2021. 15:38

Nautički se turizam prošle godine prometnuo u glavnu zvijezdu hrvatskih turističkih proizvoda što nije nikakvo čudo s obzirom na to da lako omogućuje poštivanje svih epidemioloških mjera zaštite, odnosno prvenstveno mjere socijalnog distanciranja.

Život s koronavirusom

Iako je iza nas već skoro godina i pol dana prilagodbe na život s koronavirusom, epidemiološka situacija je znatno bolja, a imamo i cjepivo, vjerujemo kako će nautički turizam ponoviti prošlogodišnji uspjeh i još jednom pokazati kako je iznimno važan dio ukupne hrvatske turističke ponude. Pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da nautički turizam po svojim prihodima, odnosno dijelom prihoda od oko 30 posto direktno pridonosi razvoju drugih selektivnih oblika turizma poput eno-gastronomskog, a posebno je važan za rezultate koji se ostvaruju u pred i posezoni.

image
ACI marina
Niksa Stipanicev/Cropix

No sve je to već poznato kao što znamo i to da Hrvatska ima najveću charter flotu na svijetu, oko 4 500 plovila, i da je potrošnja nautičkih turista gotovo dvostruko veća od prosječne odnosno, prema posljednjem TOMAS istraživanju, charter gost dnevno troši 183 eura.

Ono što je nama prijeko potrebno, govori potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, je progovoriti o ključnim problemima konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma. O budućnosti, o novoj strategiji hrvatskog turizma koja s jedne strane treba osigurati održivi razvoj nautičkog turizma uz očuvanje naše obale i mora, a s druge strane otkloniti prepreke, posebno one administrativne, zakonske, za snažnije investiranje i konkurentnost ovog sektora.

Standard kvalitete

Prošla je godina bila izrazito teška. Vlada RH je pravovremeno reagirala i zahvaljujući njenim kriznim mjerama, očuvali smo likvidnost i radna mjesta. S druge strane, nautičke tvrtke trenutno su „na aparatima“ i nemaju dovoljno sredstava za ulaganja u razvoj pa nam prijeti zastarijevanje i opadanje kvalitete. Marinama je pak pretpostavka daljnjeg razvoja preobrazba u „plutajuće morske resorte“ i udaljavanje od funkcije parkinga za brodove. „Preduvjet tome je novi Zakon o pomorskom dobru odnosno njegove izmjene kojima bi se riješila i pravna nesigurnost i neizvjesnost koju imaju postojeći koncesionari, ali i stvorili preduvjeti za nove investicije i razvoj te povećanje kvalitete usluge“, objašnjava potpredsjednik HGK. Ne smijemo zaboraviti ni na jedan mali, ali standardima kvalitete iznimno atraktivan segment nautike, male brodare i mini kruzere koji su pretrpjeli ogromne štete zbog ovisnosti o avio destinacijama. Za njih u budućnosti moramo riješiti infrastrukturu koja ne prati njihove potrebe, od remonta do novih vezova i luka.

image
Dragan Kovačević
Mirna

Hrvatska ima više od 30 000 km² obalnog mora, 1244 otoka, hridi i grebena i Hrvatskoj je nautički turizam, osim što je turizam visoke dodane vrijednosti koji produljuje sezonu, prirodno predodređenje. I zato ne smijemo propustiti jedinstvenu priliku koja je pred nama.

Nautički se turizam uklapa u definirane reformske ciljeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. u kontekstu promjene strukture smještajnih kapaciteta, smanjenja sezonske i teritorijalne koncentracije i održivog otpornog turizma koji ima visoke neizravne učinke i prihod.

image
ACI marina
Niksa Stipanicev/Cropix

„Čak 2,2 milijarde kuna ide sektoru turizma iz NPOO-a. HGK surađuje na izradi programskih dokumenata, od čega 96% kroz ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava što je pozitivno jer turističke tvrtke nisu spremne nakon Covid-kredita i kamata po moratorijima na leasinge i postojeće investicijske kredite, ulaziti u nova zaduživanja, a ni u investicije u zeleno i digitalno koje će tražiti visok postotak njihovog sufinanciranja“, poručio je potpredsjednik Kovačević.

Linker
26. srpanj 2021 23:26