Josip Škorić

Predsjednik uprave Hrvatskih cesta: Do održivosti uz inteligentne sustave

Razvojem digitalnih tehnologija stvoren je preduvjet zelene tranzicije za odgovorniju zelenu izgradnju koja bi trebala postati tendencija svih budućih prometnih projekata u graditeljstvu

Josip Škorić

Cestovni promet danas nosi stigmu djelatnosti koja značajno zagađuje okoliš i doprinosi klimatskim promjenama. Istodobno, ceste su krvotok gospodarstva i životna potreba u većini naših aktivnosti. Međutim, u fokusu našeg razvitka je, u skladu s nacionalnim i globalnim strategijama, digitalna i zelena tranzicija. Za nas digitalno konkretno znači uvođenje inteligentnih transportnih sustava koji će povećati sigurnost u prometu i smanjiti zastoje, a zeleno znači okretanje prema novim tehnologijama i alternativnim gorivima. Korištenje energije sunca ili vodika za pogon vozila još nije i dugo neće biti komercijalno isplativo pa je naša uloga, kao državnog poduzeća, upravo promicanje i uvođenje takvih tehnologija. I tu očekujemo značajnu potporu europskih fondova.

Lani je unutar Hrvatskih cesta uspostavljen Odjel za održivi razvoj koji obavlja poslove praćenja EU i nacionalnih politika u području održivog razvoja, planiranja mogućnosti ostvarenja nacionalnih i EU ciljeva vezanih za održivi razvoj na državnim cestama.

Prethodnih godina značajno smo se unutar tvrtke posvetili digitalnoj tranziciji putem koje nastojimo ostvariti i ciljeve zelene tranzicije.Hrvatske ceste na digitalnu tranziciju gledaju kao na mijenjanje srži i osnove naše organizacije korištenjem različitih digitalnih tehnologija i kao svjesno vođenu preobrazbu Hrvatskih cesta uz visoku razinu upotrebe digitalnih tehnologija. Ključni uvjeti za provođenje digitalne tranzicije su određivanje smjernica, pridobivanje dionika, kvalitetno odlučivanje tijekom transformacije i određivanje redoslijeda i rokova.

Ako se na digitalnu tranziciju gleda iz tog diskursa, mogli bismo ustvrditi da smo s ozbiljnom transformacijom krenuli prije desetak godina. Iako smo neke velike i vrlo zahtjevne projekte odradili, i dalje smo u izrazito intenzivnom razdoblju poboljšanja i dograđivanja sustava u raznim područjima.

Premda u narednih dvije godine očekujemo ostvarenje svih trenutno zacrtanih planova i ciljeva, vjerujemo da će u tome području raditi i o istoj temi pisati naredne generacije. Tehnologije i poslovni izazovi koji dolaze ne daju nam za pravo da digitalnu transformaciju ikada proglasimo dovršenom.Glavne okosnice digitalizacije možemo svrstati u grupu provedenih projekata te projekata u realizaciji.

Projekti koje smo proveli odnose se na Sustav za upravljanje projektima kojim je uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja građenjem i izvanrednim održavanjem cesta, dok je Sustavom za upravljanje dokumentima ostvareno učinkovito elektroničko poslovanje. Implementiran je najnoviji SAP ERP sustav (S/4HANA) kojim je podignuta kvaliteta upravljanja, povećana je dostupnost podataka o stanju poslovanja u realnom vremenu, smanjeni su troškovi kroz optimizaciju poslovnih procesa i resursa, pojednostavljeni su proceduralni zadaci te je osigurana integracija s drugim informacijskim sustavima. Realizirana je i upotreba BIM modela kojim je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu podataka i definiran informacijski model u cestogradnji. Nadalje, uspostavljena je jedinstvena baza javnih cesta u Republici Hrvatskoj kao osnova za stvaranje nove platforme za prostorno praćenje svih aktivnosti na cestama. Izrađen je web GIS portal svih javnih cesta, a njime se kontinuirano preuzima kompletni digitalni katastarski plan te registar prostornih jedinica koji su vidljivi na web GIS portalu Hrvatskih cesta.

Trenutno radimo na povećanju zrelosti upravljanja projektima, a očekivani rezultati tog projekta su donošenje boljih odluka pri upravljanju portfeljima, projektima i programima, reduciranje troškova i evaluacija uspješnosti projekata. Nadalje, razvija se Izvještajno–poslovno-analitički sustav koji će biti jedan od najmodernijih, a po opsegu među većim sustavima poslovne inteligencije u RH. Njime će se u konačnici omogućiti jednake usluge i uvjeti korištenja svim korisnicima s pristupom sustavu te izvještavanja u stvarnom vremenu o trenutnom i povijesnom stanju poslovanja. Uvođenjem internih i eksternih digitalnih potpisa te digitalizacijom protoka dokumenata najvažnijih poslovnih procesa postat ćemo prvo državno poduzeće koje je ostvarilo koncept “ureda bez papira”.

Zelena gradnja je za nas interdisciplinarno povezivanje struka na našim projektima, gdje štitimo prirodu i okoliš i sociokulturne vrijednosti nekoga kraja, uvažavajući aspekte i tehničke zahtjeve modernog prometa. Novo doba donosi digitalizaciju procesa upravljanja projektima i razvoj sustava upravljanja cjeloživotnim ciklusom cestovne imovine. Javlja se potreba za podizanjem zrelosti upravljanja projektima razvojem portala kojim će se koristiti svi dionici projekata. Podloga za uvođenje novih tehnika upravljanja je digitalizacija praćena razradom novih protokola postupanja koji do maksimuma koriste tehnologiju. Projekt izgradnje potrebno je pratiti u realnom vremenu. Stoga je jasna povezanost razvijanja novih tehnologija unutar tvrtke u svrhu unapređenja i modernizacije vođenja svih projekata koji čine okosnicu poslovanja Hrvatskih cesta. Upravo razvojem digitalnih tehnologija možemo reći da je stvoren preduvjet zelene tranzicije za odgovorniju zelenu izgradnju koja bi trebala postati tendencija svih budućih prometnih projekata u graditeljstvu.

Graditeljstvo je u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim državama, bilo pokretač – generator gospodarstva. Na nacionalnoj razini to čine upravo državne investicije u infrastrukturu koje izravno omogućuju pokretanje privatnih investicija. Velike prometne investicije revitalizirale su u određenoj mjeri građevinske tvrtke, vratile im mogućnost rasta i razvitka, a manjim tvrtkama dale priliku za pozicioniranje na tržištu. Na primjer, Hrvatske ceste grade nove državne ceste na pravcima koji nose teret gospodarskog razvitka ili su se promijenile navike stanovništva pa postojeća mreža ne može odgovoriti prometnim potrebama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2024 05:07