Protekla godina, kao i prva polovica ove, donijela je zanimljive promjene u odnosu snaga među članicama EU, ali i ubrzala mnoge procese. Zelena agenda EU-a nije ništa novo, proteklih više od 15 godina EU je donijela brojne mjere za zaustavljanje klimatskih promjena i smanjivanje emisija CO2, nastojeći istovremeno zadržati svoju poziciju u globalnoj ekonomiji.
U 2019. nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njezina EU administracija istaknula je zelenu agendu kao svoj gospodarski, ali i politički program donoseći strateški dokument Green Deal koji je imao za cilj europskom gospodarstvu osigurati konkurentsku prednost ali i odgovoriti sve jačem izazovu globalizacije. Naime, globalizacija je u dobroj mjeri postala koncept u kojem EU gospodarstvo gubi svoju poziciju.
Međutim, pandemija, rat u Ukrajini, skokovi cijena energenata, redefiniranje logističkih lanaca, golema ovisnost o Kini i u konačnici inflacija doveli su EU gospodarstvo pred potpuno nove izazove. Unatoč svim lošim vijestima, izvještaj Bečkog Instituta za međunarodnu ekonomiju, donosi razloge za optimizam. Evidentno ubrzanje energetske tranzicije ka zelenom, ali i ubrzano diverzificiranje plinskih dobavnih pravaca, ukazuje na otpornost i žilavost EU gospodarstva.
Odlučnost u zadržavanju održivog i zelenog smjera svakako su pokazale i mjere kojima je Europska komisija odgovarala na cjenovne poremećaje na energetskom tržištu, jačajući ciljeve u energetskoj učinkovitosti. Osim toga pokretanjem platforme RePowerEU, Europska komisija je pokušala objediniti sva tri temeljna cilja: održivost, sigurnost opskrbe i dostupnost energije za tržište EU.
Čak 26 milijardi eura je raspoloživi EU budžet kojeg Europska komisija namjerava preusmjeriti u jačanje željezničke infrastrukture i to za sve projekte na jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (TEN-T). Međunarodni monetarni fond je ocijenio kako je gospodarski rast zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe u prvoj polovici ove godine viši od prosjeka EU i čini se kako donedavni “ponavljači” danas predvode pozitivan trend gospodarskih kretanja EU. U tom društvu je i Hrvatska i zato imamo razloga za optimizam. No, on dolazi uz uvjet da smo naučili iz ranijih pogrešaka i da smo spremni strateški definirati, razviti i realizirati ključne infrastrukturne projekte koji nam u budućnosti mogu biti okosnica novog gospodarskog zamaha. Sve to, ne samo kao jednokratni učinak na BDP, nego kao preduvjet za razvoj novih poslovnih prilika i igrača od energetike do logistike i industrije. Fondovi za oporavak i otpornost su bili dobra mjera, koju je i Hrvatska vrlo uspješno iskoristila.
Ipak, valja spomenuti kako unatoč učinkovitim mjerama, još nismo položili ispit u olakšavanju oslobađanja ozbiljnog investicijskog potencijala u obnovljive izvore energije. U tome je zapadna Europa puno uspješnija. Imamo povijesnu šansu za snažan gospodarski uzlet u logistici, transportu i obnovljivim izvorima energije, ali moramo djelovati puno agilnije i brže i više se oslanjati na privatni sektor. Olakšavanje investicija u zelena rješenja dovodi do jačanja prilika za generiranje novih znanja u zelenim tehnologijama. Upravo to pitanje izaziva najviše rasprava u EU - kako osigurati zadržavanje i stvaranje znanja u području zelenih naprednih tehnologija na području EU, kako bi se preokrenuo opasan trend gdje EU gospodarstvo ovisi o dostupnosti i lancima opskrbe, primjerice iz Kine.
EU je prije nekoliko tjedana predstavila Net-Zero Industry Act (NZIA) kojim želi stvoriti okolnosti pogodne za ubrzanu tranziciju postojećih industrija na održiva i zelena rješenja, ali i potaknuti i zadržati proizvodnju i znanja o zelenim tehnologijama u Europi.
Hrvatska sigurno ima jedan od najvećih potencijala u geotermalnim izvorima koji zbog svoje prirode mogu biti relevantna zamjena ugljenu ili plinu u proizvodnji električne energije. NZIA nudi okvir unutar kojeg sve zemlje članice mogu učinkovito prilagoditi svoje regulatorne uvjete i preusmjeriti sredstva EU fondova upravo u takve projekte. Mnogi promatraju NZIA-u kao odgovor EU na Bidenov, gotovo identičan IRA plan za poticanje i jačanje tranzicije ka zelenim tehnologijama i održivim rješenjima u energetici i industriji.ENNA je poslovni sustav izrastao iz energetskog biznisa, prvenstveno trgovanja plinom. Upravo je to i jedan od razloga što smo navikli pratiti i implementirati EU regulativu, koja nije samo skup beskrajnih akata, nego i važan smjerokaz razvoja, kretanja kapitala i u konačnici vizije gospodarske slike Europe. Vjerujemo kako će Hrvatska, kao i dosad slijediti isti put i odraditi svoj dio kada govorimo o kreiranju poticajnog investicijskog okruženja lišenog dugotrajnih i kompliciranih administrativnih i zakonskih procedura.
Zadnjih više od šest godina redefiniramo svoje poslovanje i danas je ENNA primjer hrvatske tvrtke koja je u cijelosti preokrenula i diverzificirala svoje poslovanje u skladu s najboljim praksama zelene tranzicije.Razvijamo značajan broj projekata u obnovljive izvore energije, od kojih dominiraju solari, a geotermalni projekti su oni u koje vjerujemo da će postati naša perjanica. ENNA Opskrba je profilirana u tradera zelenom električnom energijom i nastavlja se razvijati u smjeru energetskog sustava koji će nuditi i već nudi napredne proizvode za malo i srednje poduzetništvo kojima osigurava stabilnost cijene energije. ENNA Fruit ima za cilj integrirati i povećati domaću proizvodnju voća i povrća uz stalno jačanje kvalitete, dok ENNA Logic & ENNA Transport planiraju značajna ulaganja ne samo u željezničke transportne kapacitete nego i zajedno sa APMT-em ulažu u izgradnju suvremenog kontejnerskog terminala kroz tvrtku Rijeka Gateway. Održivost, sigurnost i diverzificiranost, kao univerzalni pojmovi sastavni su dio naše strategije i imamo razloga za optimizam.