Nakon odobrenog Programa restrukturiranja od strane EK, potom ispunjenja uvjeta za nastavak rada i posla u brodogradilištu, i konačno završenog restrukturiranja, ostvarili smo povijesni rezultat. Od 2016. Brodosplit posluje s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore.
Brodosplit je 2021. poslovao s 49 milijuna kuna dobiti, dok je prethodnu 2020. ostvario 142 milijuna kuna dobiti. Od početka restrukturiranja kapital i rezerve povećani su preko tri puta, odnosno na 920 milijuna kuna.
Strategija za Brodosplit je od početka bila gradnja samo onih brodova i projekata na kojima se ostvaruje dobitak. Nismo pristajali na pritiske da se potpisuju novi ugovori samo zato da knjiga bude punija.
Izgradili smo seriju polarnih kruzera te se pozicionirali u tržišnu nišu srednje velikih polarnih kruzera koji se ističu svojim jedinstvenim dizajnom i namjenom. Ukupna vrijednost tih brodova iznosi više od 300 milijuna eura. Poziciju jednog od vodećih izvoznika u RH učvrstili bi s dugoročnim izvozom vojnog programa, isporukom obalno ophodnih brodova, u čiju smo izgradnju uložili znatno više nego je ugovoreno, vjerujući najavama naručitelja da će regulirati korekcije u cijeni koje su nastale zbog ekstremnog povećanja troškova gradnje.
Međutim, na situaciju u kojoj se Brodosplit našao u posljednjih više od godinu dana nismo mogli utjecati jer je uzrokovana višom silom, odnosno ratom u Ukrajini, koja se nadovezala na pandemiju i njene posljedice, kao na primjer porast cijene materijala i poteškoće u opskrbi. Imali smo osiguran novac za nastavak financiranja projekata, preko kredita VTB EUROPE banke iz Frankfurta, koji je najveći kreditor DIV grupe, međutim zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji onemogućeni su bili svi daljnji plasmani po kreditnim linijama.
Zbog veličine problema i žurnosti pokrenuli smo inicijativu prema Vladi i HBOR-u da taj kredit preuzme HBOR, ali nažalost naišli smo na zid šutnje. Značaj Brodosplita i cijele grupe DIV je velik za lokalnu zajednicu i za cijelo hrvatsko gospodarstvo. Konsolidirani prihod iznosi oko 1,1 milijardi kuna, uglavnom izvoza. Grupa DIV je u posljednjih 11 godina (2010.-2021.) isplatila oko 3 milijarde kuna za plaće, 10 milijardi kuna dobavljačima za robe i usluge, 2.3 milijarde kuna kooperantima, 500 milijuna kuna državnim poduzećima, te davanja u vidu poreza, prireza, koncesija i sl. u iznosu 2.5 milijarde kuna.
Izgradili smo vlastitu flotu brodova kojom se nadopunjuje poslovanje, ali odmah po izbijanju pandemije nastupila je zabrana plovidbi i izostao značajan očekivani prihod. Svjetska brodogradilišta za to su vrijeme poslovala s velikim gubicima.
U Brodosplitu smo pratili smjernice Vlade i nismo otpuštali radnike. Stoga smo i koristili potpore, ali to niti približno nisu bila sredstva kakva su dobila ostala brodogradilišta u svijetu. Očekivali smo isporuku još jednog broda za krstarenje polarnim područjima, drugog za istog brodovlasnika, i nadali se tada objavi polaganja kobilice za treći brod u seriji. U izgradnji su trenutno ‘Zero emission’ trojarbolni jedrenjak, autonomni besposadni višenamjenski brod, te se obavljaju bazenska ispitivanja višenamjenske turističke i istraživačke podmornice na električni pogon, tri projekta sufinancirana EU sredstvima.
U proteklim smo godinama, kako bi bili u korak s konkurencijom i činjenicom da druge države imaju strukturirana financiranja na razini države, bili primorani ulagati vlastita sredstva u projekte što je izuzetno iscrpljujuće. Uložili smo preko 150 milijuna eura i to nas je uz pandemiju i zbog blokade kredita VTB-a financijski potpuno iscrpilo.
Unatoč svih problema, nismo odustali od brodogradnje u Splitu. Stečaj Brodosplita i gašenje brodogradnje nikad nam nije bila opcija jer smo dokazali da možemo profitabilno i kvalitetno graditi najmodernije brodove visoke dodane vrijednosti, poput serije polarnih kruzera.
Nakon više sile zbog uvedenih sankcija i nemogućnosti daljnjeg financiranja, nastavili smo raditi na refinanciranju i normalizaciji te sada možemo reći da smo osigurali sredstva za redovno poslovanje i slijedi dovršetak brodova i vraćanje radnika na posao. Uz dovršetak postojećih projekata imamo potpisan ugovor s tvrtkom Storylines residential ships o gradnji rezidencijalnog broda. To će sljedeće četiri godine značiti veći broj zaposlenih nego je Brodosplit imao prije krize.
Činjenica je da gradnja broda traje dugo i da brodogradilište dobije novac i zaradi tek kada se brod isporuči. Do tada je potrebno osigurati financiranje. Hrvatska, nažalost, nema riješeno financiranje takvih dugoročnih projekata, kao što imamo za turizam i poljoprivredu. Mi smo zbog toga bili primorani potražiti financijera na inozemnom tržištu.
Za financiranje gradnje polarnog kruzera ‘Janosiussa’ imali smo ponude tri banke, a izabrali smo VTB EUROPE jer je bila najpovoljnija. Ključno je da država prepozna koja brodogradilišta rade pozitivne projekte, a kada ih prepozna da se osigura praćenje tih projekta kroz razvojnu i izvoznu banku jer od njih i država ima i najviše koristi.
Na pozitivnim brodograđevnim projektima gdje brodograditelj ugovara projektiranje i gradnju čitavog broda, za razliku od poslovnog modela gdje se samo podugovara gradnja dijelova broda, ostvaruje se puno veća dodana vrijednost, koristi za državu i rast BDP-a, nego u drugim sektorima u kojima su poduzeća na kraju lanca vrijednosti. Znam da brodogradnja ima negativnu percepciju zbog gubitaka koji su stvarani prije našeg restrukturiranja, ali mi smo sve ove godine pozitivno poslovali. Što se tiče dovršetka ophodnih brodova, Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) ih može i želi završiti. Međutim, MORH mora priznati da je došlo do poskupljenja materijala. Cijena mora biti korigirana. Ne tražimo ništa što već nije napravljeno drugima i što je utemeljeno na primijenjenim zakonskim propisima. U proteklih godinu dana, Brodosplit je prošao stres test, puno toga izdržao i postao jači. Dokazali smo se u brodograđevnom svijetu i pred nama su brojni zanimljivi projekti. Sljedećih godina Brodosplit će se pozicionirati kao graditelj vojnih brodova, jahti i luksuznih putničkih brodova.