Povijest sama po sebi ne bi trebala određivati budućnost. Naravno, stečena znanja i iskustva nam pomažu da, uz malo sreće te puno volje i truda, steknemo mudrost o ljudskom ponašanju, o sebi i drugima. Ali vremena se mijenjaju, trendovi se ubrzano izmjenjuju, okruženje postaje kompleksnije, i u takvim uvjetima jednostavno ne možemo stvari iznova raditi na isti način, ili ne raditi ništa, a pritom očekivati napredak. Takva vremena traže izlazak iz postojećih obrazaca ponašanja i aktivno sudjelovanje u kreiranju bolje budućnosti. Jer, a kako nam i povijest sugerira, uspijevaju oni koji se najbolje prilagođavaju (ili sami kreiraju budućnost). Ovakva vremena traže hrabrost, odvažnost i spremnost da prihvatimo odgovornost za ishode i posljedice koje naše odluke, a posebno one odluke o nečinjenju, imaju na cijelo društvo.
Zdravstveni rizici pušenja cigareta već desetljećima su dobro poznati i kreatori politika za njihovo sprječavanje uglavnom pribjegavaju standardnim rješenjima za prestanak pušenja, što uključuje restriktivne propise, visoke poreze, zabrane promocije i ambalažu koja bi trebala obeshrabriti kupnju. No, unatoč brojnim pokušajima, ovi pristupi i dalje ne daju željene rezultate, a prema javnozdravstvenim podacima, milijardu ljudi u svijetu puši cigarete te je, uz rast stanovništva, malo vjerojatno da će se ova brojka uskoro smanjiti. To nam jasno govori da trenutni pristup nije dovoljno učinkovit i da je sazrjelo vrijeme da se unaprijedi.
Umjesto da kao društvo prihvatimo inovacije i napredak tehnologije, čini se da smo još uvijek više skloni pridržavati se krivog tumačenja "načela predostrožnosti" - ideje da je bolje ne činiti ništa dok se ne dobiju sve informacije za donošenje 100% informirane odluke. To, naravno, može biti razuman pristup u određenim okolnostima, no ne i onda kada taj pristup odgađa priliku za potencijalno smanjenje štete za gotovo milijun punoljetnih pušača u Hrvatskoj te svih nas oko njih. Dakle, hitno je potreban bolji pristup. Tradicionalne mjere kontrole duhana i suzbijanja pušenja imaju svoju ulogu i to je posebno važno za prevenciju započinjana pušenja i u borbi protiv pušenja i korištenja bilo kakvih nikotinskih proizvoda među mladima. No, u isto vrijeme, moramo shvatiti da će prihvaćanje inovativnih alternativa cigaretama za one punoljetne osobe koje bi inače nastavile pušiti smanjiti štetu uzrokovanu pušenjem puno brže nego što to mogu samo tradicionalne mjere.
Na temelju podataka Svjetske zdravstvene organizacije i metoda modeliranja, procijenili smo koliki je potencijalni pozitivan utjecaj na javno zdravlje pušača koji cigarete zamijene manje štetnim proizvodima bez dima. Ovaj hipotetski model pokazuje: ako su tradicionalne mjere kontrole duhana i suzbijanja pušenja proširene s poboljšanim pristupom boljim alternativama, pretpostavljajući profil smanjenja rizika od 80%, možemo predvidjeti potencijal za deseterostruko smanjenje smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem na svijetu. Iako kao i kod svake analize, postoje neka ograničenja ove vrste hipotetske analize, činjenica je da ako ne prepoznamo ulogu koju inovativni proizvodi mogu odigrati u smanjenju smrtnih slučajeva i bolesti povezanih s pušenjem, riskiramo produljenje štete za procijenjenih milijardu ljudi diljem svijeta koji nastavljaju pušiti.
Prije deset godina znanstveni podaci o smanjenju štete od pušenja cigareta bili su oskudni. No, to danas više nije slučaj. Kako sve više vlada prihvaća strategije smanjenja štete koje kombiniraju tradicionalne mjere prevencije i prestanka pušenja s pristupom boljim, bezdimnim alternativama cigaretama, akumuliramo dokaze iz stvarnog svijeta o potencijalu za značajno unaprjeđenje javnog zdravstva. Primjerice, Švedska se može pohvaliti jednom od najnižih stopa pušenja u Europi, sa svega nešto manje od 6 posto njezinog punoljetnog stanovništva koje dnevno puši cigarete (za usporedbu, u Hrvatskoj se procjenjuje da je taj postotak 30-tak posto). Uspjeh Švedske se uvelike može pripisati činjenici da ona dopušta i prihvaća bezdimne alternative pušenju, uključujući snus. Švedski propisi o cigaretama—npr. zdravstvena upozorenja, minimalna dob, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, marketinška ograničenja—uvelike su isti kao u ostatku EU-a, uz jednu važnu iznimku: Švedska je jedina zemlja EU-a gdje se snus, bezdimni proizvod, koristi već desetljećima kao alternativa pušenju cigareta. Uz dosljednu strategiju smanjenja štete i uvođenje bezdimnih alternativa, stope pušenja u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u Japanu također su se primjetno smanjile. Ovi primjeri pokazuju javnozdravstveni potencijal strategija smanjene štetnosti koji inkorporiraju bolje alternative cigaretama te pokazuju da one mogu pomoći u smanjenju pušenja i potaknuti one punoljetne pušače koji se ne žele u potpunosti odreći duhana i nikotina da pređu na manje štetne alternative.
Danas se već, zahvaljujući napretku u znanosti i tehnologiji, raspon opcija za nadopunu postojećih politika za kontrolu duhana i ubrzavanje prestanka pušenja eksponencijalno proširio. No, nažalost, njihove se prednosti još uvijek ne iskorištavaju. Razumijem da odstupanje od statusa quo nije lako - osobito kada su ulozi visoki, kao, primjerice, kada se donose odluke koje se tiču javnog zdravstva. No, takvo nedjelovanje nije u najboljem interesu poboljšanja javnog zdravstva, niti nas kao društva.
U Philip Morrisu smo još od 2016. predani viziji bolje budućnosti, budućnosti u kojoj će inovativni proizvodi učiniti cigarete zastarjelima. S obzirom da se radi o proizvodu koji je desetljećima bio temelj našeg poslovanja, vjerujem da je ovakav pothvat snažan pokazatelj naše predanosti inovacijama i napretku. Do sada smo uložili više od 10,5 milijardi dolara u razvoj, znanstvenu potvrdu, proizvodnju, komercijalizaciju i stalne inovacije u bezdimne proizvode. Cilj nam je do 2025. postati većinski kompanija bez dima, a već u prvom kvartalu ove godine, gotovo 35% neto prihoda došlo je upravo od bezdimnih proizvoda. Oni se danas prodaju na 78 tržišta, a prema našim procjenama otprilike 18,5 milijuna punoljetnih pušača prestalo je pušiti i prešlo na naš vodeći uređaj za grijanje duhana. Globalno i lokalno ostvarujemo napredak u namjeri da sve cigarete što prije zamijenimo proizvodima bez dima za punoljetne osobe koje ne prestaju pušiti. Uz odgovarajuću potporu društva i vlada to se u nekim zemljama može dogoditi već za 10 do 15 godina. Promjena može doći puno brže ako se tradicionalne mjere borbe protiv pušenja dopune mjerama čiji je cilj poticanje razvoja, komercijalizacije i prihvaćanja manje štetnih alternativa cigaretama.
Ako želimo kreirati bolju budućnost moramo raskinuti s prošlošću, ali i biti spremni prihvatiti novu razinu napretka koji nam budućnost donosi. Prošlost nam daje priliku za učiti iz grešaka. Umjesto da ostanemo vezani za zastarjele pristupe koji nisu uspjeli riješiti problem pušenja cigareta, vrijeme je da djelujemo - brzo i odlučno. Svaki izgubljeni trenutak propuštena je prilika za nas kao društvo.