Hrvatska je ove turističke sezone bila po pitanju dolazaka turista iznad prosjeka Europe. Naime, Europa je bila na 30 posto prometa, dok je Hrvatska realizirala 42 posto turističkih dolazaka u odnosu na 2019. godinu. No, to nisu dobre vijesti, smatra Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja iz tvrtke Horwath HTL koji je danas na online Kongresu hotelijera pod nazivom ”Nove perspektive” u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske iznio da su hrvatski hoteli imali samo 24 posto zauzeća, po čemu su bili na najnižim granama u Europi.
- Tu smo bili najslabiji, ali je dobro da smo po cijenama bili u samom vrhu što znači da se u odnosu na zadnju krizu nije dogodio dumping cijena. Dakle, puno bi se u budućnosti trebalo raditi na zauzeću, smatra Topalović koji je iznio i kakve su rezultate ostvarile pojedine hrvatske regije, ali i neki dijelovi svijeta.
- Zadarska je županija je ostvarila 70 posto prošlogodišnjeg prometa, a Istra je s 12 milijuna noćenja u prvih 9 mjeseci šampion u noćenjima. No, imamo jedinice lokalne samouprave poput Grada Zagreba koji je ostvario 30-tak posto prometa ili Dubrovačko-neretvanske koja je bila na 35 posto prometa, kazao je i dodao kako su u ovoj globalnoj krizi najbolje prošle destinacije u Južnoj Americi gdje se u ponekim dijelovima ostvarilo i do 50 posto prometa. I Kina se oporavila i ostvarila 70 posto prometa prošle godine u hotelima. U Europi uz Hrvatsku najbolje su prošle Italiji i Austrija, kazao je.
Najvjerniji gosti
Najvjerniji gosti Hrvatskoj ostali su Nijemci s 11 milijuna noćenja, na drugom mjestu je domaće tržište s devet milijuna noćenja, a slijede Slovenci sa 7,5 milijuna noćenja i Poljaci s 4 milijuna noćenja. Veliki je podbačaj bio s austrijskog i nizozemskog tržišta, i to prije svega zbog zatvaranja granica u kolovozu, a Topalović smatra da je u ovom slučaju podbacila hrvatska gospodarska diplomacija.
- Zakazao je sustav gospodarske diplomacije. Puno se stvari moglo prevenirati, posebno u kolovozu kada je zatvaranje Nizozemske nanijelo veliku štetu istarskom turizmu, kazao je.
Dobitnici sezone
Kada govorimo o „dobitnicima“ sezone, Topalović veli da je to bio kvalitetan hotelski i privatan smještaj, kvalitetni ugostiteljski objekti te nautika, kao i turističke nekretnine poput kuća za odmor.
- Snažan udarac pretrpjeli su hoteli i privatan smještaj niže kvalitete, kruzing i gradske destinacije te poslovni turizam. I do pojavljivanja cjepiva ne očekujemo značajnu potražnju u tom segmentu, smatra Topalović. I dodaje da je upravo ova kriza vrijeme za prilagodnu novim trendovima i planiranje.
- Nakon 30 godina pasivnog upravljanja ušli smo u jednu letargiju i došli smo u situaciju da hrvatski turizam nije značajno konkurentan. Hrvatska ima u okviru Europe najnekonkurentniju turističku strukturu, i to zbog degeneracije smještajne strukture i njene kvalitete. Hoteli padaju ispod 15 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, a privatni smještaj je na 60 posto. Dakle, kampovi i privatni smještaj čine više od 80 posto kapaciteta, što nije dobro za razvijanje kvalitetnog i cjelogodišnjeg turizma. Isto tako, imamo najveću gustoću kreveta po kvadratnom kilometru u odnosu na ostatak Europe. Fizički smo napali prostor. Isto tako, jedna smo od najzasićenijih destinacija na svijetu. Veći intenzitet turističkog prometa ima jedino Macao u Kini. To ne bi bilo loše kada bismo ostvarili tome sukladan financijski rezultat, ističe Topalović. Naime, gruba je procjena da hoteli u Hrvatskoj zauzimaju 5 do 6 milijuna metara kvadratnih izgrađene površine, privatni smještaj oko 16 milijuna kvadrata, a kuće za odmor 25 milijuna kvadrata izgrađene površine.
Strana ulaganja
Isto tako, Hrvatska je jedna od najnekonkurentnijih zemalja vezanih za realizaciju stranih ulaganja, i to za osnivanje poduzeća za dobivanje građevinske dozvole prema analizi Doing Business 2020. Primjerice, za dobivanje dozvole u Hrvatskoj potrebne su čak 22 procedure koje prosječno traju 146 dana. Tu je i nepoticajna fiskalna politika.
- Kakvu budućnost očekuje hrvatski turizam? Kakvu si sami složimo. Pred nama izrada nove strategije turizma koja bi trebala biti drugačija od postojeće i nadam s da će se konačno početi provoditi. Isto tako, europski fondovi se moraju uliti u uređenje turističke infrastrukture, mora se aktivirati državna imovina što je vječna boljka hrvatskog turizma. Tu je i fiskalni sustav koji bi trebao biti barem na razini prosjeka Europske unije, ako želimo razvoj trebao bi biti i konkurentniji. Nužno je i repozicioniranje hrvatskog turizma. Ova godina je pokazala da je hrvatski turizam bio ispod radara potrošača visoke potrošačke moći. Tek su nas ove godine počeli otkrivati. Mi to zadnjih 10 godina nismo uspjeli iskomunicirati prema stranim tržištima, zaključio je Topalović.
Strategija održivog turizma
Ministrica turizma Nikolina Brnjac pojasnila je kako je Ministarstvo turizma i sporta započelo pripremu desetogodišnje Strategije razvoja održivog turizma, vodeći posebno računa o načelima održivog razvoja, a kroz sedmogodišnji Nacionalni plan osigurat će se detaljna razrada mjera, aktivnosti, očekivanih rezultata i projekata kao i potrebnih analitičkih podloga za kvalitetnije pozicioniranje turizma u proračunu EU za razdoblje od 2021. – 2027. godine.
- Proces izrade ovih strateških dokumenata jednako je važan kao i njihovo konačno usvajanje. Važno je da svi vi, kao i ostali dionici u turizmu, budete uključeni u sve faze izrade. S tim ciljem predvidjeli smo inkluzivan i transparentan proces. Od velike je važnosti da zajedno odlučimo kakav turizam možemo i trebamo razvijati te da zajednički postavimo ciljeve koje trebamo ostvariti. Jedino tako možemo imati primjenjivu Strategiju za predstojeće razdoblje u kojoj ćemo pronaći rješenja za izazove koji nam se nameću, ali i rješenja za put naprijed u turizmu nakon COVID krize, poručila je Brnjac.