KOLAPS TRŽIŠTA

Poznat je najveći gubitnik Trumpovog ‘Dana oslobođenja‘, dionice četiri hrvatske kompanije doživjele snažniji pad!

Kolaps tržišta, smatraju analitičari, znači gubitak povjerenja u svu imovinu denominiranu u dolarima

Ljudi hodaju ispred njujorške burze

 Spencer Platt/Getty Images Via Afp

Dionice na svjetskim burzama oštro su pale, kao i američki dolar čija se vrijednost spustila na najnižu razinu u šest mjeseci nakon što je Donald Trump predstavio sveobuhvatne carine protiv trgovinskih partnera SAD-a. U odnosu na košaricu stranih valuta dolar je do ranih poslijepodnevnih sati u četvrtak potonuo 2,2 posto i jedan je od najvećih gubitnika "Dana oslobođenja".

"Kolaps znači gubitak povjerenja u imovinu denominiranu u dolarima općenito. To je izglasavanje nepovjerenja za 100 dana Trumpa", rekao je za FT Francesco Pesole, valutni strateg u ING-u. Snažan pad cijena bilježi većina sirovina, a pad potražnje osobito je vidljiv kod nafte. Uslijed straha da će sveobuhvatne carine nanijeti veliku štetu globalnoj trgovini, izazvati globalnu recesiju i smanjiti potražnju za energijom, barel nafte Brent potonuo je čak 6,3 posto, na 70,2 dolara.

PROČITAJTE VIŠE Hrvatska tvrtka mogla bi udijeliti čak 1000 otkaza: "Poduzmite nešto, nemojte čekati odluke iz Bruxellesa!"

Odmah nakon Trumpove objave novih pravila igre uslijedio je pad burzi u Aziji, gdje su pojedine zemlje pogođene osobito visokim carinama. Očekujući previranja na globalnim tržištima, uključujući i poremećaje u opskrbnim lancima, ulagači su krenuli u rasprodaju dionica i okrenuli se sigurnijoj imovini. Tijekom noći, japanski Nikkei i Topix pali su za 3,3 i 3,5 posto, Hang Seng u Hong Kongu pao je za 1,9 posto, dok je burza u Vijetnamu, koja je pogođena carinama od čak 50 posto, pala za 6,7 posto.

Sa značajnim minusima otvorena su i europska tržišta, pri čemu su vodeći indeksi londonski FTSE 100, njemački Dax i francuski CAC izgubili od 1,5 do dva posto vrijednosti. No, mnogo veći gubici očekuju se otvaranjem Wall Streeta, sudeći po američkim terminskim indeksima koji signaliziraju kretanje dionica. Terminski S&P 500 indeks potonuo je više od tri, a još više Nasdaqa koji je usmjeren na tehnologiju, oko četiri posto. Neke njegov sastavnice poput Applea, tvrtke u većoj mjeri izložene Kini, bilježe pad od 7 posto, Nike je potonuo 7,3 posto, proizvođač AI čipova Nvidia 5,6 posto, a Tesla za više od 8 posto.

image

Trgovci rade na njujorškoj burzi

Charly Triballeau/Afp

Negativan sentiment nije zaobišao ni domaću burzu, ali zabilježeni minusi ipak su umjereniji. Početni minus burzovnog indeksa Crobex smanjivao se tijekom dana i spustio je ispod 0,5 posto. Snažniji pad od šest do sedam posto zabilježile su dionice Kutjeva, Lošinjske plovidbe, Medike i Đure Đakovića.

Sudeći po komentarima tržišnih aktera, tržišta se neće lako smiriti, suočena s iščekivanjem ishoda što će donijeti predstojeća "taktika pregovaranja". Sada će vjerojatno svaka zemlja nastojati ishoditi povoljnije uvjete trgovanja s SAD-om. Ako odmah ne krenu u pregovore o smanjenju carina, tržišni analitičar IG-a Tony Sycamore upozorava da dramatično rastu i izgledi od recesije u SAD-u. Predstavljene carinske stope, istaknuo je, uvelike su nadmašile očekivanja tržišta.

PROČITAJTE VIŠE ‘Sve projekcije možete baciti u smeće, stiže recesija, divljanje inflacije, eksplozija cijena, a Amerika će postati ekonomski otok‘

Kada je riječ o globalnoj ekonomiji, analitičari Oxford Economicsa računaju da će recesija vjerojatno biti izbjegnuta, unatoč golemom utjecaju povećanja carina. No, godišnji rast globalnog BDP-a, predviđaju, vjerojatno će pasti ispod dva posto, što bi bio najsporiji rast od globalne financijske krize 2008. godine, ne računajući razdoblje pandemije.

image

Trgovci rade na njujorškoj burzi

Spencer Platt/Getty Images Via Afp

U međuvremenu, ulagači su pohrlili u "sigurnu" imovinu, poput zlata. Međutim, nakon snažnog rasta na rekordnu razinu od 3,160 dolara, zlato je palo više od tri posto, ispod 3,060 dolara, nakon vijesti da će Bijela kuća iz ‘"recipročnih carina" izuzeti plemenite metale. Veliki dobitnik je i tržište obveznica kojima cijene rastu, a prinosi padaju.

Ulagači ocjenjuju da bi moguća recesija ili usporavanje ekonomije moglo dovesti do smanjenja kamatnih stopa jer će središnje banke nastojati ublažiti boli nove globalne trgovinske politike SAD-a. Prinosi na američke obveznice također su pali, premda manje nego u Europi, što sugerira da bi ulagači mogli istodobno biti zabrinuti zbog inflatornog utjecaja carina na američko gospodarstvo.

Iako snažna reakcija tržišta na njihove odluke zna pokolebati političare koji su ih donijeli, očekivanja da bi se to moglo dogoditi i u slučaju Bijele kuće nisu velika. Niži prinosi na obveznice i slabiji dolar, vjeruje se, mogli bi ići u prilog ambicijama sadašnje administracije. No, mnoga kućanstva koja posjeduju dionice, a takvih je u SAD-u oko 60 posto, teško da će ostati ravnodušna dok prate kako im se topi vrijednost imovine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
03. travanj 2025 22:27