- Turistička sezona presudna je za svakog ozbiljnog proizvođača koji želi dobro poslovati na hrvatskom tržištu, a usto može otvoriti vrata i za globalno te tržište Europske unije. Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta u cijeloj Grupi - kaže Ivica Pivac, čelni čovjek Mesne industrije Braća Pivac koja je jedan od najvećih domaćih proizvođača suhomesnatih proizvoda, kad ga se pita o tome koliko je turizam važan za njegovo poslovanje.
Moguća sinergija hrvatskog turizma i prehrambene industrije već je godinama tema rasprava o potencijalima ekonomskog razvoja zemlje, a da je taj poslovni model, kolokvijalno nazvan i “savez zelene i plave Hrvatske”, moguć, pokazao je Sandi Chiavalon, poljoprivredni proizvođač iz Istre. Njegovi vrhunski proizvodi dio su gastronomske ponude naših ponajboljih hotela i restorana, posebno u Istri. Ipak, takve priče i dalje su više izuzetak nego pravilo.
Prema nekim statistikama, udio domaćih poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj potrošnji hrvatskog turizma nije viši od 5 posto, a pritom pojedini sektori imaju znatno veću “domaću komponentu”.
Domaća komponenta
Istraživanje koje je među vodećim hotelsko-turističkim kompanijama u Hrvatskoj provela Hrvatska udruga turizma (HUT) pokazalo je da je potrošnja domaćih proizvoda kod njih znatno viša. Primjerice, domaća komponenta kod vodećih hotelsko-turističkih kompanija u segmentu pekarskih proizvoda iznosi 87 posto, u potrošnji alkoholnih pića 65 posto, kod napitaka 66 posto, kod mesa i mesnih proizvoda 64 posto, a kod povrća 54 posto. Iz toga proizlazi da hotelski sektor nudi ogroman prostor za domaće proizvođače, ali pritom ima vrlo jasne zahtjeve po pitanju količina, kvalitete, pouzdanosti... Kakvi su to izazovi, pokazuje i primjer tvrtke Rabo iz Kneževih Vinograda, koja je jedan od većih domaćih proizvođača svježih jabuka, bresaka i nektarina.
- Veći proizvođači poput nas lanac opskrbe mogu riješiti vlastitom dostavom. Mi smo ostvarili stratešku suradnju s trgovačkim lancem Tommy, koji ima odlično raspoređene maloprodajne objekte duž obale i na otocima. Putem Tommyja se opskrbljuju mnogi turistički objekti i taj je lanac nama velika logistička podrška. Gotovo cjelokupnu proizvodnju nektarina - oko 450 tona - plasiramo na Jadran za vrijeme turističke sezone. Jabuke nisu toliko sezonski proizvod, ali su one konstanta na tržištu te njihova prodaja poraste čak i ljeti, kada je puno sezonskog voća. Općenito, nije tako lako plasirati proizvode kroz turizam kako se čini i što bi bilo logično. Najveći su problem transport, distribucija i logistika, što se nabolje vidi kad proizvođač treba na 50 mjesta dostaviti male količine svježih proizvoda. Zato se velik dio nabave odvija putem supermarketa, koji su postali realni centri opskrbe - objašnjava predsjednik Uprave Nikola Velicki.
Kako doskočiti tom problemu, pokazuje najveći hotelijer s Malog Lošinja, Jadranka. Ona se, bez obzira na sve organizacijske i logističke probleme, uspjela povezati s malim proizvođačima diljem zemlje i to pokušava pretvoriti u svoju prednost.
Suradnja
- Prije pet godina pokrenuli smo suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s otoka Cresa i Lošinja, zatim smo je proširili na šire područje Istre i Kvarnera, a koju godinu kasnije i na kontinentalni dio Hrvatske, prije svega Slavoniju, Baranju i Međimurje. Danas direktno otkupljujemo proizvode od 60-ak OPG-a, što Grupu Jadranka čini najvećim otkupljivačem proizvoda domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna nabava od OPG-ova iznosi između 5 i 6 milijuna kuna, što obuhvaća i sve ono što nabavljamo od lokalnih ribara te proizvođača raznih predmeta od drva, suveniri, maslinovo ulje, med i ostalo - navode u Jadranki, u kojoj je potreba za plasmanom domaćih proizvoda prilično velika.
Osim hotela, riječ je i o restoranima, kampovima i trgovinama koji se opskrbljuju različitim vrstama namirnica. Budući da je takva nabava zahtjevna i nosi brojne izazove, od troškova i organizacije logistike, preko prijevoza i skladištenja robe u određenom temperaturnom režimu, do odgovarajućeg prijevoza proizvoda, u lošinjskoj hotelskoj kući kažu da su domaće hotelske grupacije s time još na početku iako su neke druge, primjerice austrijska Valamar Riviera i terme Sveti Martin na Muri, već dobrano krenule tim smjerom.
Valamar i Jadranka
- Valamar Riviera ima visok udio zastupljenosti domaće proizvodnje i lokalnih proizvoda u segmentu hrane i pića, što značajno doprinosi osiguranju autentične usluge i proizvoda. Promicanjem autohtonih proizvoda Valamar dodatno obogaćuje ponudu i razvija dugoročnu suradnju s lokalnim proizvođačima. Valamar posluje sa 95 posto domaćih dobavljača te sa svojim partnerima radi na stvaranju dugoročne poslovne suradnje i povjerenja. U Valamaru 73 posto sve hrane i pića čine hrvatski proizvodi, a samo 27 posto uvozni. S istim smo ciljem još prije tri godine osmislili jedinstven koncept pod nazivom Piazza, kojim smo postavili nove standarde u hrvatskom turizmu. Piazza je atraktivan spoj restorana, barova i trgovina koje nude birane proizvode lokalnih proizvođača i OPG-a - poručuju iz Valamara.
Ukratko, nitko ne sumnja u potencijal turističkog tržišta za domaću proizvodnju hrane. Studija koju je država provela još prije 15-ak godina pokazala je da potrebe domaćeg turizma dosežu i 15-ak posto domaće proizvodnje sira i tjestenine te 10-ak posto proizvodnje svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda i jaja. Izračun je, uz rezultate studije, uzeo u obzir i anketu o tadašnjoj potrošnji većih hotelskih poduzeća te projekciju na temelju 55 milijuna noćenja i ondašnju domaću proizvodnju hrane. Kako je u međuvremenu turizam višestruko narastao te se kvaliteta hotela unaprijedila, što podrazumijeva i veću potrošnju hrane više kvalitete, a s obzirom na to da se proizvodnja hrane, s druge strane, značajno smanjila, pretpostavka je da su ti udjeli danas znatno veći.
Edukacija
Kako iskoristiti današnji potencijal, izazov je za domaće proizvođače, kao i kreatore javnih politika. Dok neki zagovaraju uvođenje posebnih potpora za plasman lokalno proizvedene hrane, ima i onih koji poput uglednog kutjevačkog vinara Vlade Krauthakera smatraju da su za veći plasman u domaćem turizmu bitni produljenje sezone i edukacija o prezentaciji tih proizvoda.
- Suradnja s ugostiteljskim objektima, bilo u hotelima, bilo u samostalnim objektima duž Jadrana, svake je godine sve bolja. Produljenje turističke sezone je evidentno, a rad na cjelogodišnjem poslovanju turističkih objekata dobro bi došao i nama proizvođačima, i vlasnicima tih objekata, pa i samoj državi. Jednako tako treba raditi na edukaciji ugostiteljskog osoblja jer je prezentacija ponude domaćih proizvoda jako važna za potpuni doživljaj naših gostiju. Činjenica je da gosti jako dobro reagiraju na hrvatske proizvode, a uz dobru prezentaciju puno će više znati o njima i zacijelo će ih opet tražiti - objašnjava Vlado Krauthaker.
S druge strane, kako upozorava konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić, vlasnica tvrtke Geja savjetovanja, važno je i udruživanje proizvođača.
- Danas je Hrvatska na otvorenom tržištu Europske unije. Robe kolaju i u svakom trenutku postoji mogućnost da si veliki hotelijeri osiguraju kontinuiranu isporuku iz bilo kojeg dijela Europe - kaže Zvjezdana Blažić. Kod europskih proizvođača i cijena je stabilna, što kod domaćih često nije slučaj. Prema njezinu mišljenju, puno veći obujam domaćih proizvoda u velikim hotelima hrvatski će proizvođači realizirati kada se u većoj mjeri organiziraju u zadruge i proizvođačke udruge. U proizvodnji voća, povrća i mlijeka, u Hrvatskoj ih je sada sedamnaest.
- Poljoprivrednicima bi to sigurno pomoglo jer bi time stekli jače pregovaračke pozicije i moć. Tada nastupili s jednim pravnim subjektom koji bi im se obvezao. Jer nitko nema razloga da ne uzima lokalnu robu. Međutim, hotelijeri moraju imati sigurnost opskrbe - zaključuje Blažić.