Iako nešto sporijom dinamikom nego proljetos, na početku krize, kada je smanjena čak na četvrtinu, kupovina u trgovinama i dalje je znatno slabija nego u istim mjesecima lani.
U srpnju je promet u maloprodaji pao 6,7 posto, pokazuju podaci DZS-a, dok je mjesec ranije minus iznosio 6,2 posto. Na prvi pogled turistička sezona u srpnju nije uspjela znatnije popraviti potrošnju, iako je bila bolja od očekivanja, ali da je bila slabija, onda bi pad bio još i veći jer je prošlogodišnja baza visoka.
Struktura potrošnje upućuje da se manje izdvajalo za vozila, gorivo i prehranu, dok se i dalje povećano kupuju proizvodi nužni za zdravlje i dulji boravak kod kuće. Tako je u srpnju, prema nominalnim pokazateljima, najviše pala kategorija koja se odnosi na goriva i maziva, 17,7 posto, motorna vozila i motocikli 12,3 posto, a prodavaonice specijalizirane za prodaju prehrambenim proizvodima bilježe minus od 12,2 posto. S druge strane, za 12,6 posto povećana je prodaja interneta i poštanskih usluga, kupnja opreme za kućanstvo kao što su audio i video oprema, boje, staklo, električni aparati i namještaj povećana je za 6,8 posto, dok je promet lijekovima, medicinskom opremom i kozmetičkim proizvodima rastao 3,8 posto. Dobro se drži i kategorija računalne opreme, knjiga, novina, igara i nakita s padom od 1,8 posto, a kupnja odjeće i obuće smanjena je za 6,6 posto.
Dok se potrošnja kućanstava sporo oporavlja, podaci za građevinarstvo upućuju na optimizam. U lipnju su građevinski radovi, nakon tri mjesec pada, porasli za 8,5%, pri čemu je broj odrađenih sati radnika na gradilištima zgrada bio veći za 9 posto nego u lipnju 2019., a na ostalim građevinama za osam posto.