'Ovakav scenarij za sve korisnike državnog proračuna značit će 'stezanje remena''

U drugom kvartalu ove godine BDP je pao 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je Državni zavod za statistiku, što je više od očekivanja većine analitičara

Podaci koje je objavio DZS pokazuju da je potrošnja kućanstva u drugom kvartalu smanjena 14 posto, dok su investicije potonule za 14,7 posto. Izvoz robe, pak, smanjen je za 10,6 posto, a najviše je strado izvoz usluga, koji uključuje i turizam; pao je rekordnih 67,4 posto. Uvoz robe i usluga smanjen je za 28,1 posto.

Ovaj snažan pad gospodarstva, najveći od 1996. godine, otkad DZS prati te podatke, komentirali su naši sugovornici.

Denis Ćupić, F.O. Grupa (Westgate):

- Očekivani pad BDP-a. Jasno je da je potrošnja pala te da ulazimo u razdoblje straha od recesije koja bi se mogla dogoditi iduće godine ako 'helikopterski novac' iz EU ne digne državnu i privatnu potrošnju. Pala je kupovna moć jer je bilo i korekcija osobnih dohodaka. U istraživanju na nekoliko lokacija i 20 retailera vidi se da jeftiniji modni i sportski brendovi čak bilježe rast prodaje od 3-4 posto u odnosu na prošlu godinu dok oni srednji i premium brendovi imaju pad od 20 posto. Na razini godine bi, prema postojećim pokazateljima, pad BDP-a mogao biti oko 12 posto.

Marin Onorato, analitičar Interkapitala:

- Pad BDP-a od 15.1% nije nas previše iznenadio znajući kako je prema prvim objavama agregirani pad BDP-a u Europskoj Uniji iznosio 14.1% te 15.0% u zemljama eurozone. Države periferije i one više ovisne o uslužnim djelatnostima bile su jače pogođene pa je tako talijanski BDP pao za 17.3%, francuski za 19.0% dok je Španjolska najpogođenija zemlja čija se ekonomija smanjila za čak 22.1%. U tom smislu možemo reći kako je pad čak i manji od očekivanog, međutim za Hrvatsku je izrazito važan treći kvartal koji na razini cijele godine ima najveću težinu zbog prihoda od turističkih djelatnosti. Prema tjednim podacima objavljenim na stranicama Porezne uprave vidljivo je kako su prihodi kroz dva ljetna mjeseca bili bolji nego što je to bilo za očekivati tako da možemo biti blago optimistični, ali slijedi nam još i izazovan rujan prije nego će biti zaokružen najvažniji kvartal u ekonomskom smislu.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze:

- Podaci o padu BDP-a u drugom kvartalu očekivano su loši. Nažalost, ograničavanje poslovne aktivnosti u mjeri u kojoj je to napravio 'lockdown' imao je porazne rezultate za sve ekonomije. Treba imati na umu da su u tom razdoblju kompanije na Zagrebačkoj burzi različitim intenzitetom bile afektirane, pa značajan dio njih bilježi bolje rezultate nego što to prikazuje pad BDP-a. Također, za hrvatsku ekonomiju, radi priljeva turista u državu, treći kvartal je ključan, a i mjere koje se primjenjuju u sprečavanju zaraze COVID 19 su puno blaže tako da na kraju godine možemo očekivati bolji rezultat.

Drago Munjiza, direktor Lonie:

- Pad BDP-a u drugome tromjesečju od preko 15% je bio očekivan i možemo reći i najavljen i od državnih dužnosnika te svih makroanalitičara koji se bave tom tematikom. Nije 'najgori scenario' koji je predviđao pad od 17%, te u kumulativu rasta od 0,4% prvoga tromjesječja čini se da su predviđanja o padu HR BDP-a na nivou 2020. u odnosu na 2019. od 11% realna. Budući da su najbogatije europske zemlje ušle u recesiju kada i Hrvatska, a diljem svijeta se ostvaruju i lošiji rezultati, možemo zaključiti da je stanje 'redovno-novo normalno'. Sam pad je jedna vrsta apokaliptičnog scenarija, koji može biti prevladan ako se tijekom 2021. pronađe efikasno cjepivo, te ako EU počne funkcionirati kako je to i najavljeno. Realno je da će ovakav scenarij, čak i u 'best case scenariju' tražiti drugačije postupanje za sve korisnike državnog proračuna, koji mi popularno nazivamo 'stezanje remena'.