Iako je švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter na svibanjskom sastanku s američkim ministrom trgovine, Scottom Bessentom, napustila prostoriju sa smiješkom i navodnim obećanjem da će Washington Ženevi nametnuti carinu od 10, a ne 31 posto, kako je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio na "Danu oslobođenja", Sjedinjene Američke Države Švicarskoj su na kraju ipak nametnule carinu od čak 39 posto – četvrtu najveću u svijetu, iza Sirije, Laosa i Mjanmara. Keller-Sutter nazvala je Trumpa netom prije 1. kolovoza – roka za zaključenje trgovinskih pregovora između SAD-a i Švicarske – no taj razgovor nije urodio plodom.
Švicarske novine Blick proglasile su visoku carinu, jednu od najvećih u Europi, najvećim švicarskim porazom još od onoga protiv Francuske u bitki kod Marignana, koja se dogodila 1515. godine.
Neki švicarski političari tvrde da se Ženeva u pregovorima s Washingtonom ponašala pretvrdo, a drugi – preservilno. Oni neskloni hiperboli smatraju da je Švicarska jednostavno premala zemlja te da Trump s njom nije mogao postići kapitalni sporazum kakav je priželjkivao. BBC piše da nije poznato ni koliko su se puta sastale švicarske i američke delegacije.
Danas je počeo novi globalni trgovinski poredak. I ne, to nije dobra vijest ni za koga
Švicarske vlasti sada tvrde da je kamen spoticanja u pregovorima bio trgovinski deficit koji Švicarska ima sa SAD-om. Trump trgovinske deficite vidi kao problem koji Sjedinjene Države moraju riješiti (većina ekonomista s njim se ne slaže), pa ih je odlučio rješavati carinama. Smatra da carine štite američke proizvođače – tvrtke koje već desetljećima nazaduju jer im inozemni konkurenti "otimaju" suradnike i klijente.
Trgovinski deficit SAD-a sa Švicarskom iznosio je 47,4 milijarde dolara u 2024. godini. Kada se u izračun uključe i uslužne djelatnosti, deficit se smanjuje na 22 milijarde dolara. Švicarska u SAD izvozi više nego što iz njega uvozi, ponajprije farmaceutske proizvode, zlatni nakit, satove i strojne alate.
Radi ublažavanja te neravnoteže, švicarska je vlada ukinula carine na američke industrijske proizvode, a nekoliko velikih švicarskih tvrtki – uključujući Nestlé i Novartis – najavilo je višemilijunska ulaganja u proizvodne pogone u SAD-u. Švicarska je šesti najveći strani ulagač u Sjedinjenim Državama, a prema švicarskim podacima, te su investicije otvorile približno 400.000 radnih mjesta.
Unatoč tim mjerama, uravnoteženje trgovinske bilance ostaje teško izvedivo. Švicarska ima devet milijuna stanovnika, a potražnja za američkim proizvodima među njima je ograničena.
Trump uvodi carine desecima zemalja diljem svijeta, BiH i Srbija su nastradale
Predstavnici švicarskih strukovnih udruženja smatraju da odnosi između Ženeve i Washingtona moraju ostati stabilni, a BBC navodi da su vrlo vjerojatno frustrirani razvojem događaja.
Švicarska se iz ove nepovoljne situacije možda može izvući. Carine stupaju na snagu 7. kolovoza. Švicarske tvrtke upozoravaju da bi tisuće radnih mjesta mogle nestati ako carina od 39 posto ostane na snazi.
BBC navodi da Ženeva nema mnogo manevarskog prostora. Švicarske su vlasti Sjedinjenim Državama već ponudile gotovo sve što imaju. Jedina opcija koja im preostaje gotovo će sigurno dovesti do trgovinskog rata. Naime, Ženeva može odlučiti povući najavljene investicije, uvesti recipročne carine te otkazati narudžbu američkih borbenih zrakoplova.
Keller-Sutter u petak je neizravno poručila da odgovornost za krizu u odnosima dviju zemalja leži na Trumpu.
Komentari
0