‘HITNO RIJEŠITI‘

Poslodavci zavapili protiv iskorištavanja stranih radnika, ministar Piletić ispričao bajku o potrazi za srećom...

HUP hitno traži regulativu i stroge kazne

Prosvjed radnika digitalnih platformi Bolt, Uber,Wolt i Glovo kojim zahtijevaju izmjenu Zakona o radu u segmentu rada na digitalnim platformama

 Damjan Tadic/Cropix

Hrvatska udruga poslodavaca snažno se ograđuje i apsolutno osuđuje sve prakse i neljudske postupke prema stranim radnicima te zahtijeva od državnih institucija da se takvi "poslodavci" najstrože kazne te uklone i eliminiraju s tržišta rada.

Poručila je to Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, s tradicionalnog Radnog ručka koji su mali i srednji poduzetnici organizirali s ministrom rada Marinom Piletićem.

- Strani radnici ne smiju biti eksploatirani nego primljeni kao ravnopravni članovi gospodarskog sustava. Ljude koji danas na najgori način iskorištavaju radnike treba ukloniti s tržišta, najstrože ih kazniti i tako pokazati da mi nismo društvo koje profitira na tuđoj muci već država šansi za sve - zaključila je Weber te poručila da one koji iskorištavaju tuđu muku ne smijemo zvati poslodavcima jer oni to nisu.

- Pozivam državne institucije da to riješe pod hitno - rekla je.

Resorni ministar Piletić, koji se okupljenima obratio odmah iza Weber, nije odavao dojam da je čuo što je glavna direktorica HUP-a poručila. Istaknuo je kako je u Hrvatskoj "124.000 stranaca, populacija veća od grada Osijeka, potražilo sreću", da nitko to nije mogao ni pomisliti prije nekoliko godina, kad se broj stranaca mjerio u nekoliko tisuća te da moramo početi promišljati Strategiju uvoza stranih radnika.

- MUP je preuzeo odgovornost da do kraja 2023. godine po prvi put donese Strategiju o imigracijskoj politici, ne samo o uvozu radne snage, već i od privlačenju stranih studenata te povratku hrvatske emigracije - nastavio je ministar, ne referirajući se na svakodnevne primjere iskorištavanja stranih radnika, robovlasničkog tretmana kojem su izloženi i mlakog ili nikakvog reagiranja države koju je Piletić predstavljao.

image

Marin Piletić i Irena Weber

Goran Mehkek/Cropix

- Svjestan sam toga, kako nisam, doista s kolegama želim poduzeti sve što je moguće da se ovo više nikad ne ponovi, da pokrijemo sva područja, od smještaja stranih radnika nadalje, da postavimo temelje za budućnost - rekao nam je naknadno ministar od kojeg smo tražili očitovanje što će ovog trenutak poduzeti.

- Na svakodnevnoj bazi primamo prijave i kontaktiramo Državni inspektorat te tražimo intervencije. Radi se na izmjenama Zakona o strancima koji bi trebao biti izglasan najkasnije do 10. mjeseca - rekao nam je ministar.

Hoće li se mijenjati Zakon o radu te kako će se regulirati agregatori, odnosno posrednici između stranih radnika i platforma poput Wolt-a ili Glovo-a, a koji su se u dobrom dijelu slučajeva iskristalizirali kao glavni izrabljivači radnika, ostalo je nedogovoreno. Predstavnici stranih radnika, podsjetimo, traže da se agregatori ukinu, a da ih dotad država strogo kontrolira te da objavljuje crnu listu takvih posrednika.

‘Nezainteresiranost za rad je stvar mentaliteta u našoj državi‘

- Hrvatska je rekorder po udjelu neaktivnih u radnosposobnom stanovništvu. Takva nezainteresiranost za rad je u našoj državi stvar mentaliteta i rentijerstva - poručio je Igor Škrgatić, predsjednik HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika. U svojoj analizi, koju je iznio na Radnom ručku s ministrom Marinom Piletićem, koji je organizirala njegova podružnica HUP-a, ustvrdio je kako smo donedavno imali ljude bez posla, a sad imamo poslove za koje ne možemo naći ljude. Izgubili smo pola milijuna radnosposobnih u proteklim godinama, rekao je, sad trebamo naći načine kako zadržati nove generacije i kako vratiti stare.

- Treba nam hitno strategija o aktivaciji naše radne snage, puno je onih koji ne rade i to je naš demografski kapital - smatra. Lani smo izdali 124.000 radnih dozvola, do kraja ove godine bit će ih, predviđa, blizu 200.000. To znači, istaknuo je, da strani radnici čine 8 posto radnika na tržištu rada, u privatnom sektoru i više od 15 posto.

- Radnici ne dolaze više samo iz regije, nego i iz donedavno egzotičnih zemalja poput Nepala, Indije, Filipina, Uzbekistana, priča se o uvozu radne snage iz Turske. Promijenit će nam se demografska slika i na to moramo biti spremni. A mi za to nismo spremni - poručio je.

Porezna reforma neće ugroziti mirovine

Novom poreznom reformom, koja bi mogla sadržavati i smanjenje stope uplate mirovinskog osiguranja za 1. stup iz plaća, neće se ugroziti sustav mirovina, tvrdi ministar Marin Piletić.

- Deficit mirovinskog sustava neće se bitno mijenjati, ostat će okvirno na razini od 40 do 60, pri čemu se mirovine 60 posto financiraju iz doprinosa, a 40 posto iz državnog proračuna - rekao je te dodao kako je osnovana radna skupina koja će, nakon 20 godina, analizirati postojeći mirovinski sustav kako bi ustanovila ima li prostora za njegovo unapređenje s ciljem povećanja iznosa mirovina.

image

Ivic Pašalić

Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2024 12:40