U jeku borbe protiv koronavirusa, Hrvatskoj prijeti i socijalna kriza. Proizlazi to iz novog zahtjeva poduzetnika i obrtnika o 'labavljenju' radnoga zakonodavstva dok traje korona kriza i reakcija sindikalaca na nju.
Naime, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), predložio je da Sabor usvoji moratorij na pojedine odredbe Zakona o radu (ZOR) te da otvori put suspenziji kolektivnih ugovora dok traje kriza koju je izazvala pandemija Covida 19. Tvrtkama i obrtima na koje se ionako sručio teret ekonomske krize što ju je izazvala pandemija koronavirusa, pojasnio je šef HOK-a, danas je gotovo nemoguće poslovati u uvjetima kakve definira ZOR. Štoviše, dodao je Ranogajec, mnogi će, ostanu li na snazi odredbe radnoga zakonodavstva, morati staviti ključ u bravu, a radnike koji su u novoj krizi ostali bez posla kasnije neće imati tko zaposliti.
- Ovo što imamo je izvanredno stanje. Poslodavci sada doslovno spašavaju živu glavu, a s ovakvim radnim zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima to neće moći. Naša je situacija ovakva: ako, zbog teškoća koje imamo u poslovanju, radniku sada ponudimo aneks ugovora o radu i on to odbije, pozivajući se na ZOR i kolektivni ugovor, daje mu se poslovno uvjetovani otkaz, što onda povlači i otpreminu i rizik od sudskih tužbi. U takvim je uvjetima nemoguće poslovati - upozorava Ranogajec.
Stoga, kaže, Vlada mora preuzeti svoj dio odgovornosti i pomoći poduzetnicima da prežive. Promjena radnoga zakodavstva, barem za vrijeme trajanja korona krize, bila bi značajan prilog u borbi poduzetnika da prebrode ovo teško razdoblje.
- Sabor zasjeda i na Vladi je da to stavi pred saborske zastupnike. Potreban je moratorij na dijelove ZOR-a i suspenzija kolektivnih ugovora jer sada tvrtke i obrti moraju izvući živu glavu. Kada prođe ovo izvanredno stanje, onda se možemo vratiti na staro - poručuje Ranogajec.
No, mogućnost izmjena radnoga zakonodavstva naišla je na otpor sindikalaca, koji smatraju da poslodavci koriste novu ekonomsku apokalipsu kako bi na mala vrata mijenjali radno zakonodavstvo. Vlada je, ističe Krešimir Sever, čelni čovjek Nezavisnih hrvatskih sindikata, u dosadašnjem krojenju mjera za spas gospodarstva zaobišla sindikate i konzultirala se samo s poslodavcima. Stoga su sindikati poslali pismo Vladi.
- Ovo se radi bez dogovora sa sindikatima, iako u Vladi stalno govore o socijalnom partnerstvu. Ovo što se predlaže je derogiranje radnih prava i davanje prava poslodavcima da radna prava sami reguliraju pravilnicima. Primjerice, poslodavci bi sami mogli odlučivati o skraćivanju radnog vremena i smanjivanju plaća - objašnjava Sever.
Dodaje kako sada nije trenutak za organiziranje štrajkova i prosvjeda, a tako nešto teško da bi, u uvjetima u kojima živimo i s obzirom na zabranu javnih okupljanja, i bilo moguće. No, napominje kako će doći vrijeme i za to ako se vladajući odluče mijenjati radno zakonodavstvo.
- Sad nije vrijeme za štrajk, svi moramo biti u službi građana, a zajedništvo nam je potrebnije nego ikada. O svemu se može razgovarati, ali ne može se dopustiti poslodavcima da rade što hoće - kaže Sever.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da nemaju namjere mijenjati ZOR te da će sve moguće mjere koje će zadirati u radno pravo dogovarati i s poslodavcima i sa sindikatima. No, časopis Radno pravo objavio da je u pripremi poseban zakon koji bi drukčije od ZOR-a regulirao radne odnose. Donošenje toga zakona, radnog naslova Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, očekuje se u najkraćem roku, tvrdi se u članku koji je objavilo Radno pravo.
No, u Ministarstvu rada ističu da je tu riječ tek o radnoj verziji, koja je još daleko od one konačne. Uz to, dodaju, sve zahvate u radno zakonodavstvo još treba iskoordinirati sa socijalnim partnerima.
I dok su se poslodavci i sindikalci ponovno zgrabili za vrat kada je riječ o potencijalnim izmjenama radnoga zakonodavstva, iz hrvatskih tvrtki dolazi sve više najava gašenja radnih mjesta, pa i zatvaranja poslovanja. U takvoj situaciji, kaže Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, nešto će trebati napraviti kako bi se sačuvalo što se sačuvati može.
- Nije na meni da kažem što točno treba napraviti, ali treba znati da ako će ostati postojeća razina zaštite radnih prava, onda će mnoga radna mjesta biti teško održati. Ne možemo se ponašati kao da nije kriza, to je recept za otkaze - zaključuje Gotovac.