Nekonkurentnim sustavom financiranja visokog obrazovanja kakav i dalje potiče novi prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Ministarstva znanosti, država nije odlučila pokrenuti stvarno natjecanje visokoobrazovnih ustanova u podizanju kvalitete. Podizanje kvalitete dovelo bi do povećanja kompetitivnosti sustava u EU okvirima i time do stvaranja dobrobiti za građane, poslodavce i čitavo društvo. Upravo je konkurencija temeljni pokretač razvoja gospodarstva i obrazovanja u razvijenom dijelu svijeta, izjavio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, nakon današnje rasprave o novom prijedlogu Zakona o znanosti.
- Vjerujem kako još ima vremena da se u prijedlog Zakona implementiraju razvojno usmjerena rješenja koja nas odmiču od etatističkog načina razmišljanja primjerenijeg nekom prošlom vremenu nego današnjem trenutku konkurencije na tržištu rada EU – rekao je Majetić.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u završnoj je fazi izrade novoga Zakona, a stav je HUP-a kako taj prijedlog nedovoljno nalgašava važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost gospodarstva.
U HUP-u smatraju kako predložena rješenja nisu kvalitetnija od postojećih u smislu upravljanja i financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, niti prijedlog Zakona naglašava snažniju potrebu povezivanja rezultata javnog financiranja s društveno relevantnim rezultatima. S druge strane, iako je ovim prijedlogom predviđeno uvođenje cjelovitog programskog financiranja visokih učilišta, što predstavlja pomak u pozitivnom smjeru, HUP ovo smatra nedovoljnim kako bi se potaknute neke značajnije promjene u sustavu.
- Za razliku od postojećeg Zakona koji barem načelno ostavlja mogućnost podizanja kvalitete kroz stvaranje istinske konkurencije na području visokog obrazovanja, aktualni prijedlog Zakona predviđa potpuno ukidanje mogućnosti financiranja studija potrebnih za razvoj gospodarstva koje provode akreditirane ustanove čiji su osnivači privatni investitori. Neprihvatljivo je da se takva opcija potpuno miče iz Zakona, čak i onda kada takvi studiji ne postoje u državnom visokom obrazovanju ili ne postoji dovoljno slobodnih mjesta za deficitarna zanimanja, navodi HUP u svom priopćenju.
Takve prakse, ističu, dovele su nas danas do situacije da u nepromijenjenom iznosu financiramo pojedine državne ustanove koje gotovo da i nemaju studenata, dok smo s druge strane deficitarni sa stručnjacima u pojedinim zanimanjima, a za koja postoji ponuda akreditiranih studija na institucijama koje nisu u državnom vlasništvu. U tom smislu proklamirani koncept obrazovanja kao javnog dobra u slučaju visokog obrazovanja zapravo ne vrijedi za sve porezne obveznike, nego samo za one koji su spremni svoju budućnost podrediti ponudi obrazovanja u državnim institucijama. Ovakvim propustom u Zakonu uvelike se potiče i odlazak mladih na studije u druge zemlje članice EU, što je također neprihvatljivo za poslodavce koji su nedavno zatražili nikad veće kvote za uvoz strane radne snage – navode u HUP-u.
Nadalje, usprkos mišljenjima različitih institucija poput Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o potrebi implementacije odredbi Direktive o uslugama u novi Zakon, kao i kvalitetnijeg reguliranja pitanja nelojalne konkurencije koja se često događa kod provedbe gospodarskih usluga od općeg interesa u području obrazovanja - konzultantske usluge, izrade studija izvedivosti, obrazovanje odraslih, programi za stjecanje djelomičnih kvalifikacija, MBA programi i općenito obrazovni programi koje građani plaćaju za vlastite potrebe poput studija uz rad, aktualni prijedlog Zakona propušta regulirati ovo područje.
- Time zapravo pojedincima i institucijama osigurava nastavak nelojalnog konkuriranja realnom sektoru u provedbi takvih djelatnosti, s obzirom da im država dozvoljava stvaranje viška prihoda korištenjem javno financirane infrastrukture, a dijelom i rada zaposlenih koje taj isti realni sektor najvećim dijelom održava podmirivanjem poreza i raznih davanja. Primjeri reguliranja provođenja gospodarskih djelatnosti kod regionalnih razvojnih agencija, koje za obavljanje javnih funkcija djeluju kao neprofitne ustanove, a kod provedbe gospodarske djelatnosti nastupaju kao trgovačka društva mogao bi ovdje biti koristan, navode u Udruzi poslodavaca.
Smatraju pogrešnim smanjivanje broja predstavnika gospodarstva i istovremeno povećanje broja predstavnika visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje. Naime, objašnjavaju, ako je društvu zaista interes da njegova znanost i obrazovanje djeluju za dobrobit društva, onda treba promisliti i o primjerenoj zastupljenosti onih koji će sutra zapošljavati diplomante i komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja. Ukoliko se to ne dogodi i dalje ćemo dio studenata školovati za zavod za zapošljavanje i iseljavanje, a broj patenata i primjena znanstvenih istraživanja zadržat će se na dnu EU i svjetskih ljestvica.
HUP zato poziva na hrabrije iskorake prema rješenjima koja su primjerena trenutku u kojem živimo jer - kao što sve više osvješćujemo da su pojedini modeli, poput onog kojeg smo godinama imali u brodogradnji, potrošeni i društveno štetni, tako je vrijeme i da sustav obrazovanja učinimo konkurentnijim.
Ukoliko ne bude razumijevanja za stavove gospodarstva, u Udruzi poslodavaca najavljuju izradu vlastitog prijedloga Zakona.
- HUP ima kapaciteta i viziju kvalitetnije uobličiti pojedine dijelove zakonskih rješenja ili predložiti čitavo novo rješenje – potvrdio je Majetić.
Zanimljivo je da bi time dobili i treći prijedlog Zakona o znanosti, obzirom da osim Ministarstva na svome prijedlogu radi i Sveučilište u Zagrebu.