Marko Todorov/CROPIX
EIZ o građevinarima

Poražavajući set brojki od proizvodnosti do plaća

Prosječna neto plaća u građevinarstvu manja je 18,6 posto u odnosu na prosječnu plaću u zemlji
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 23. listopad 2020. 09:30

Trend postupnog oporavka hrvatskih građevinara, devastiranih u doba recesije 2009. - 2014., nastavljen je u prvoj polovici ove godine, pokazuje analiza koju je objavio Ekonomski institut Zagreb. Ilustrira to i podatak da sektor u strukturi ukupnoga gospodarstva sada ima udjel od oko 5,2 posto (dok je lani bio 4,4 posto, a u 2018. 4,2 posto), ali u vrijeme pandemije usporila je većina glavnih pokazatelja.

Očekivanja od obnove

Nastavak subvencioniranih stambenih kredita za mlade stvara dodatnu potražnju za nekretninama, pozitivna su očekivanja i od obnove Zagreba nakon potresa, ali budući trendovi u građevinarstvu, ukazuje autor analize Goran Buturac, uvelike će biti uvjetovani dinamikom u turizmu i industriji.

Ono što u analizi posebno upada u oči su mane tog sektora. Plaće znatno zaostaju za državnim prosjekom, pa je u sedam mjeseci ove godine prosječna neto plaća bila manja za 18,6 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, a iznosila je 5471 kunu. EIZ-ova analiza upozorava i na dosadašnji značajan odljev radne snage koji "može postati ograničavajući čimbenik dinamike obnove grada Zagreba, kao i realizacije snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u budućnosti".

Štošta govore i poražavajući podaci o realiziranoj dodanoj vrijednosti po zaposlenom u građevinarstvu te usporedba s drugima u Europskoj uniji. Hrvatska se s ostvarenih 21.590 eura nalazi ispod prosjeka novijih članica EU28 (taj prosjek iznosi 27.476 eura), a među njima najveću dodanu vrijednost građevinarstva po zaposlenom ima Cipar sa 37.044 eura, slijede ga Slovačka sa 35.878 eura i Slovenija sa 33.492 eura.

Stupanj razvoja

Kako stoje stvari u "starim" članicama EU? One uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost. Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom kod njih je lani iznosila 62.251 euro, a na vrhu je Danska s čak 84.401 euro, slijede je Belgija sa 79.899 eura te Austrija sa 78.287 eura. U Njemačkoj je dodana vrijednost po zaposlenom 65.361 euro, a u Francuskoj 69.054 eura. Pritom je dodatna zanimljivost da građevinarstvo, u prosjeku, ima mnogo veći značaj za gospodarstva "novih" članica u odnosu na "stare". "To se dijelom može objasniti dostignutim stupnjem razvoja, pri čemu u većini "starih" zemalja članica drugi gospodarski sektori imaju mnogo veći značaj za ukupno gospodarstvo u odnosu na građevinarstvo", napominje Buturac.

Na vrhu 10 najvećih u izgradnji stanova i ostalih zgrada je Kamgrad s 1,1 milijardom kuna prihoda.

Linker
06. studeni 2020 15:25