Poništen natječaj za besplatni internet EU na koji se prijavilo 67% hrvatskih gradova

Veliki i marketinški izvrsno odrađen program Europske komisije WiFi4EU, kojim se u dvije godine planira podijeliti 120 milijuna eura za uvođenje besplatnog interneta u gradovima i općinama Europske unije, i službeno je doživio svoj debakl, piše Gradonačelnik.hr.

Nakon što je naime, 15. svibnja, pod navalom preko 18,5 tisuća europskih gradova i općina, koji su se požurili prijaviti za vaučere od po 15.000 eura, pao kompletan sustav, dan prije isteka poziva, umjesto objave rezultata stiže objava da je poziv – poništen.

'Unatoč velikom uspjehu u smislu broja prijava Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) Europske komisije nažalost je odlučila otkazati prvi poziv na podnošenje prijava objavljen 15. svibnja. Nakon temeljite istrage, zaključila je da se zbog tehničke pogreške podnositelji prijava nisu mogli prijaviti pod jednakim uvjetima. Europska komisija predana je pravednosti i pouzdanosti postupka natječaja. Novi poziv na podnošenje prijava objavit će se u jesen 2018. (točan datum bit će objavljen naknadno). Portal će ponovno biti u funkciji nakon informatičke prilagodbe. Ako ste već registrirali vašu općinu ili poduzeće za ugradnju Wi-Fija na ovom portalu, o ponovnom pokretanju portala i datumu objave sljedećeg poziva obavijestit ćemo vas porukom e-pošte. Nećete se morati ponovno registrirati.', objavljeno je danas na službenim stranicama WiFi4EU projekta, a mail s istim sadržajem poslan je i gradovima i općinama koji su se prije mjesec dana uspjeli u prvih nekoliko sekundi, koliko je portal izdržao, uspjeli prijaviti, donosi Gradonačelnik.hr.

'Ovo nije iznenađujuće'

'Ništa neočekivano. Besmisleno je raditi takav poziv po first come first served principu već treba uzeti u obzir potrebe i postojeću infrastrukturu pa ne bi bilo ovakvih padova. Hrvatska je druga članica EU po postotku lokalnih jedinica koje su se prijavile na poziv i s razlogom možemo biti nezadovoljni što se ovako amaterski radi na razini unije. Kampanja za wifi4eu je bila iznimno snažna, podigli su očekivanja javnosti (za zapravo skromna sredstva), a očekivano pali na tehnološkim pitanjima koja potiču natječajem', komentira savjetnik u Udruzi gradova RH Dario Runtić, koji je nekoliko dana prije otvaranja poziva upozorio da bi, zbog velikog interesa, moglo doći do pada sustava.

Podsjetimo, čitav projekt pao je zbog očito problematičnog kriterija dodjele vaučera, odnosno principu 'najbržeg prsta' (first-come, first-served), zbog kojega se dogodilo da su se svi, preko 18,5 tisuća gradova i općina, požurili prijaviti za vaučere odmah u 13 sati 15. svibnja, što sustav, kao što smo i očekivali – nije izdržao. Koliko se točno gradova i općina uspjelo u tih nekoliko sekundi prijaviti ne zna se, no nama se na FB 'prijavilo' preko 40 gradova i općina koji su uspjeli 'kliknuti' i dobili potvrdu o uspješnoj prijavi. Od Bjelovara, Pule, Kastva, Buzeta, Supetra, Umaga, Cresa, Ploča, Labina, Virovitice, Malog Lošinja, do niza općina...

Hrvatska u samom vrhu

Na žalost, to im neće ništa značiti kad EK ponovo objavi poziv za prvih 1.000 vaučera, od čega Hrvatskoj dopada nekih 15-ak vaučera.

Inače, Hrvatska je u samom vrhu po broju općina i gradova po iskazanom interesu za wi-fi vaučere. Za prvi poziv se registriralo preko 390 općina i gradova, odnosno njih čak 67,8 posto, a ispred nas su samo Malta - 97,1 posto i Bugarska - 86 posto. Najmanji su, pak, interes iskazali Danci - prijavilo se tek 1,3 posto njihovih općina i gradova.

EK je predvidjela pet poziva u dvije godine, preko kojih će podijeliti ukupno 120 milijuna eura. Cilj je smanjenje isključivosti, odnosno omogućavanje pristupa interenetu svim građanima EU-a, bez obzira gdje žive i koliko zarađuju.

No, koliko god marketinški ovaj projekt bio zanimljiv, od samog starta većini zainteresiranih upitan je način podjele, odnosno sistem 'najbržeg prsta', u kojem ne presuđuje kvaliteta pripreme projekta i prijave nego isključivo brzina, odnosno kvaliteta mreže i pristupa stranicama WiFi4EU. U praksi se, pak, pokazalo ne samo da je taj sustav nepravedan, već je i tehnički neprovediv, pa nas živo zanima na koji način će EK riješiti ovaj 'bug', i kakvi će biti uvjeti kad ponovo raspišu prvi poziv.