Poljska vladajuća stranka prije nedjeljnih je izbora posegnula za starom metodom koja se u prošlim izborima pokazala uspješnom te je obećala rast minimalne plaće u Poljskoj.
Kako piše Financial Times, konzervativno-nacionalistička stranka Pravo i pravda prije četiri je godine na vlast došla obećanjem da će u velikoj mjeri povećati proračun za socijalna pitanja, odnosno da će pomagati siromašnima. Samo pet dana prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora obećali su rast minimalca s 511 na 921 euro do 2023., što je skok od 78 posto. To će, kako tvrde poljski čelnici, uvelike pomoći radnicima i potaknuti radikalnu promjenu u ekonomskom modelu te zemlje koji je na snazi posljednjih 30 godina.
- Želimo zatvoriti poglavlje u kojem je Poljska država niskih plaća i jeftine radne snage. Autori našeg modela rasta tijekom tranzicije čak su se i ponosili svojim plodovima, odnosno izvozom rasta ili što je od njega profitirala isključivo poljska ekonomska elita, a ne džepovi većine društva – naglasio je poljski premijer Mateusz Morawiecki dodavši da je cilj njegove stranke “izgraditi zemlju prosperiteta te Poljsku dugoročno učiniti najboljim mjestom za život u cijeloj Europi”.
Ipak, iako su ovim obećanjem radnicima zaiskrile oči, poslodavci i nisu baš oduševljeni. Preciznije, oni se slažu s tvrdnjom da bi poljski ekonomski model trebao manje ovisiti o jeftinoj radnoj snazi, no nisu sigurni da će rast minimalne plaće imati željeni učinak te brinu da će toliki porast minimalca u tako kratkom vremenu naštetiti manjim tvrtkama.
Kako je izračunala Alicja Defratyka, analitičarka u Spotdati, najniža će poljska plaća u 2023. iznositi 60 posto prosječne plaće, što je najveći udio među državama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
- Sigurno će porasti inflacija, bit će otpuštanja, a i bankrota nekih malih kompanija jer neće biti u mogućnosti isplatiti veće plaće – smatra Defratyka.
Povišica će u najvećoj mjeri utjecati na sektore poput maloprodaje, ugostiteljstva i hotelijerstva te na neke radnike u javnom sektoru i, kako navodi Financial Times, naglasit će razlike između Poljske i ostatka regije. Naime, poljska minimalna plaća u 2018. iznosila je 502 eura, dok su Slovaci minimalno zarađivali 480 eura, Česi 477, a minimalac u Mađarskoj lani je iznosio 445 eura.
- Rast plaća neće riješiti problem nejednakosti i siromašnih radnika, već će stvoriti novi problem jer neke kompanije neće svoje radnike platiti više, nego će naći način kako zaobići to pravilo. Time će se stvoriti nezdrava kompeticija između kompanija koja se mogu izvući od plaćanja većeg minimalca i onih koje ne mogu – smatra ekonomist Karol Pogorzelski.
Uz to, poslodavci upozoravaju o potencijalnim nenamjernim geografskim učincima jer će siromašnom istoku zemlje biti puno teže poštovati novi zakon nego gradovima poput Varšave i Gdanska u kojima su plaće ionako veće.
- Ljudi će različito reagirati, no jedno je sigurno: zemlje koje su prije nas pokušale dići minimalac u tako kratkom roku zahvatio je ubrzani pad radnih mjesta u siromašnim regijama te migracije u veće u kompanije – pojasnio je Jeremi Mordasewicz iz poljske udruge poslodavaca Confederation Lewiatan.