Amerikanci ulažu milijarde u razvoj revolucionarnih malih nuklearnih reaktora, a europski fondovi kupuju tradicionalne energetske kompanije kako bi ih povezali s podatkovnim centrima. Rast umjetne inteligencije ponovno podsjeća koliko tehnološka moć ovisi o kontroli nad resursima.
Prema analizi Financial Timesa, američka vlada i privatni investitori uložili su više od 9 milijardi dolara u razvoj malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR), tehnologije koja bi trebala osigurati čistu energiju za rastuće potrebe umjetne inteligencije. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da bi projekt mogao postati preskup i neisplativ.
Podaci koje je prikupio Financial Times pokazuju da su od 2019. američke vladine agencije, uključujući ministarstva energetike i obrane, već osigurale više od 6 milijardi dolara potpore proizvođačima SMR-ova, kroz subvencije, zajmove i partnerske ugovore o dijeljenju troškova. Privatni kapital u istom je razdoblju uložio još oko 3 milijarde dolara.
Tehnologija malih reaktora zamišljena je kao rješenje za energetske potrebe podatkovnih centara koji treniraju AI modele, nudeći stabilnu, čistu i jeftinu električnu energiju. No, upozoravaju neki stručnjaci, entuzijazam tržišta podsjeća na internetski balon ranih 2000-ih – mnoge kompanije nemaju prihode ni dovršene projekte.
Velika očekivanja, visoki troškovi
Mali modularni reaktori proizvode do 300 megavata električne energije, što je znatno manje od 1.000 MW koliko daju klasične nuklearne elektrane. No, unatoč manjoj veličini, još nije jasno mogu li SMR-ovi proizvoditi energiju po konkurentnim cijenama, piše Financial Times.
Raniji pokušaji pokazali su koliko su projekti rizični: tvrtka NuScale, jedina s regulatornim odobrenjem u SAD-u, morala je 2023. otkazati projekt jer su troškovi porasli za više od 120 posto. Tri reaktora koja trenutačno rade u Rusiji i Kini također su premašila početne proračune, i to za nekoliko puta.
Analitičari iz Wood Mackenzie procjenjuju da će 2030. godine proizvodna cijena energije iz SMR-ova iznositi oko 182 dolara po megavatsatu, što je više od konvencionalne nuklearne energije (133 USD) i prirodnog plina (126 USD). Energija iz vjetra i sunca, uz baterije, bit će i do trećinu jeftinija.
Američki i privatni kapital klade se na AI i nuklearnu fuziju
Među ulagačima u nove reaktore su i poznata imena: Sam Altman, šef OpenAI-a, te Chris Wright, američki ministar energetike, koji podupiru tvrtku Oklo. Ona tvrdi da će njezina tehnologija moći proizvoditi struju za 90 dolara po megavatsatu, dok NuScale navodi cijenu od 64 dolara.
No, mnogi nuklearni inženjeri sumnjaju da se mali reaktori mogu masovno isplatiti. „Svi misle da će, ako uvedu serijsku proizvodnju kao Henry Ford, sve postati jeftino, ali zanemaruju golemi učinak ekonomije razmjera“, kaže inženjer Nick Touran.
Opskrbni lanci i geopolitički rizici
Velik izazov ostaje i gorivo. Većina SMR-ova koristi posebno obogaćeni uranij (tzv. HALEU), čija je proizvodnja gotovo u potpunosti pod kontrolom Rusije. U SAD-u trenutačno postoji samo jedna tvornica s licencom za proizvodnju na većoj razini.
„Cijena goriva može povećati trošak proizvodnje i do 20 dolara po megavatsatu“, upozorava Dimple Gosai iz Bank of America.
Zagovornici tehnologije ipak tvrde da će troškovi padati s vremenom, kako se proizvodnja širi i iskustvo povećava.
Skepsa, ali i novi poticaji
Unatoč opisanom skepticizmu, male nuklearne kompanije sve češće sklapaju ugovore o opskrbi energijom s tehnološkim tvrtkama i komunalnim sustavima. Od 2023. dogovoreno je više od 32 gigavata budućih kapaciteta.
Jedan od najzvučnijih primjera je sporazum između Googlea i Kairosa, prema kojem bi Kairos do 2035. trebao isporučivati 500 megavata energije iz svojih reaktora. Većina tih ugovora još je neobvezujuća, no, kako kaže za Ft David Brown iz Wood Mackenzieja, „to je važan korak naprijed – znak da sektor dobiva povjerenje tržišta i da postoji put prema komercijalno održivoj budućnosti.“
Istodobno, u Europi su se odlučili za veliku investiciju u obnovljive izvore energije.
Europska oklada
Prema pisanju Financial Timesa, francuska investicijska kuća Ardian preuzela je jednog od najvećih irskih energetskih opskrbljivača, Energia Group, u poslu vrijednom više od 2,5 milijarde eura. Riječ je, dakle, o strateškoj okladi na rastuću potražnju za električnom energijom koju pokreće eksplozija umjetne inteligencije (AI) i širenje podatkovnih centara diljem Europe.
Kupoprodajni ugovor potpisan je s dosadašnjim vlasnikom, investicijskim fondom I Squared Capital, koji je Energiu (tada poznatu kao Viridian) kupio još 2016. godine za oko 1 milijardu eura.
Energia danas opskrbljuje više od 900 tisuća kućanstava i poduzeća u Irskoj i Sjevernoj Irskoj te posjeduje veliki portfelj obnovljivih izvora energije, uključujući 16 vjetroparkova na kopnu. Tvrtka je također ušla u partnerstvo za razvoj i opskrbu podatkovnog centra snage 165 megavata u Dublinu, što ju čini izravnim sudionikom u rastućem AI ekosustavu.
„Energia ima ambiciozne planove za rast, potaknute novim infrastrukturnim projektima i povećanom potražnjom za energijom. Impresionirani smo njezinom otpornošću u volatilnom energetskom okruženju“, izjavio je Juan Angoitia, suvoditelj Ardianova infrastrukturnog odjela.
U intervjuu za Financial Times, Ardianov direktor William Briggs rekao je da će fond podržati višemilijardni investicijski program za izgradnju novih obnovljivih izvora i povećanje učinkovitosti postojećih energetskih postrojenja u Irskoj.
„Energia je pionirski primjer kako povezati razvoj podatkovnih centara s obnovljivom energijom. To je model koji će u budućnosti omogućiti daljnji rast“, istaknuo je Briggs.
Za Ardian, koji već ima velika ulaganja u zračnu luku Heathrow (gdje je najveći dioničar) i njemačku elektroenergetsku tvrtku EWE, ovo je prvi ulazak na irsko tržište. Ako se stvari pokažu uspješnima, za očekivati je i niz sličnih akvizicija diljem Europe.
Za dosadašnjeg vlasnika, američki fond I Squared Capital sa sjedištem u Miamiju, prodaja Energie predstavlja najveću likvidaciju imovine u povijesti tvrtke. Osnovao ju je 2012. bivši ekonomist Svjetske banke i visoki dužnosnik Morgan Stanleya Sadek Wahba.
Tijekom gotovo deset godina vlasništva, Squared je izvukao dividendu od 540 milijuna eura, smanjio zaduženost Energie i značajno uložio u širenje obnovljivih kapaciteta. U međuvremenu je fond investirao i u druge europske infrastrukturne projekte, poput operatera londonskih crvenih autobusa.
Globalna transformacija
Na tome tragu treba spomenuti i kako u Sjedinjenim Državama BlackRockov fond Global Infrastructure Partners pregovara o akviziciji energetske kompanije AES vrijednoj 38 milijardi dolara – što bi bila jedna od najvećih infrastrukturnih kupnji u povijesti.
AES je globalna elektroenergetska kompanija sa sjedištem u Virginiji koja kombinira obnovljive izvore poput vjetra, sunca i hidroenergije s klasičnim plinskim i termo postrojenjima. U posljednjim godinama tvrtka se strateški preusmjerila prema zelenim projektima i partnerstvima s tehnološkim divovima poput Googlea, Microsofta i Amazona, kojima isporučuje električnu energiju za napajanje podatkovnih centara.
Umjetna inteligencija, svojim rastom i potrebom za stabilnim izvorima energije, prisiljava države, korporacije i ulagače da preispitaju samu arhitekturu energetskog sustava. Rezultat bi mogao biti globalna transformacija energetskog tržišta.
Kina se pak nalazi na pragu pokretanja svog prvog malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR), projekta Linglong-1 (ACP100) u južnoj provinciji Hainan. Riječ je o prvom reaktoru te vrste koji bi trebao ući u komercijalni rad u zemlji, a potencijalno i u svijetu.
Prema podacima kineskih medija i portala Global Times i World Nuclear News, Linglong-1 moći će proizvoditi 125 megavata električne energije – dovoljno za opskrbu više od pola milijuna kućanstava. Reaktor je zamišljen kao prototip nove generacije kompaktnih postrojenja koja se mogu brže graditi i lakše integrirati u udaljena područja ili na otocima.
Projekt je trenutačno u završnoj fazi montaže i testiranja, a njegovo puštanje u puni pogon očekuje se do kraja 2026. godine.
Umjetna inteligencija, svojim rastom i potrebom za stabilnim izvorima energije, prisiljava države, korporacije i ulagače da preispitaju samu arhitekturu energetskog sustava. Rezultat bi mogao biti globalna transformacija energetskog tržišta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....