Suprotno preporukama Vlade, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Europske komisije, senati domaćih sveučilišta u Hrvatskoj povećavaju kvote za suficitarna zanimanja, upozorava Amina Ahec Šonje, prodekanica za znanost učilišta Effectus.
“Na kojim procjenama i projekcijama oni donose odluke o upisnim kvotama i do kada će Ministarstvo obrazovanja i poslovna zajednica tolerirati takvo ponašanje uprava visokoškolskih institucija? Akademska sloboda odnosi se na istraživačku slobodu, no dok ovise o novcu poreznih obveznika, račun trebaju podnositi svima nama”, naglašava te dodaje da su neki fakulteti čak smanjili kvote za deficitarna zanimanja.
Na zagrebačkom je sveučilištu, ukazuje Amina Ahec Šonje, smanjen broj upisnih mjesta na prirodnim znanostima te biomedicini i zdravstvu, na tehničkima je povećan samo za 14 mjesta dok je za 300 povećan na Ekonomskom fakultetu.
Najviše upisne kvote predviđene su za zagrebački Ekonomski fakultet (1610), Pravni fakultet (1173) te Filozofski fakultet (1104). Portal Srednja.hr jučer je pak objavio da je u Rijeci najveći rez upisnih mjesta doživio Tehnički fakultet, na kojemu je 110 mjesta manje nego lani. Čak tri smjera tog fakulteta – strojarstvo, brodogradnja i elektrotehnika stavljena su u mirovanje, odnosno, ove godine neće upisivati nove studente. Na Sveučilištu u Rijeci utvrđeno je 3650 slobodnih mjesta za upis u prvu godinu studija 2018./2019., a čak 660 je na smjerovima Ekonomskog fakulteta.
Hrvatski zavod za zapošljavanje Primorsko-goranske županije preporučio je pak Sveučilištu povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike. Prema HZZ-u, trebalo bi, s druge strane, smanjiti upisne kvote za pravo, poslovnu ekonomiju, logistiku i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovnu ekonomiju u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofiju, kulturologiju i primijenjenu umjetnost.
Podaci o kvotama dostupni su na web stranicama domaćih sveučilišta, a podaci o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima na stranici HZZ-a.
Inače , Europska komisija je u prošlogodišnjem izvještaju o Hrvatskoj zaključila da u Hrvatskoj rezultati tercijarnog obrazovanja nisu dovoljno usklađeni s potrebama na tržištu rada, a veći broj studenata u Hrvatskoj odlučuje se za društvene i humanističke znanosti u odnosu na usporedive zemlje EU-a “što dovodi do manjka osoba s diplomom iz prirodnih i tehničkih znanosti, inženjerstva i matematike”. Napominje se kako se obrazovne rezultati treba bolje uskladiti s potrebama na tržištu rada te kako Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala preporučuje uvođenje strogih metoda za određivanje upisnih kvota, a kao temelj bi trebale poslužiti potrebe tržišta rada.