Hrvatska je lani izvezla hrane u vrijednosti od 803 eura po stanovniku, što je smješta na 23. mjesto među zemljama EU, ispred Malte, Cipra, Rumunjske i Finske, pokazuje analiza koju je objavio Ekonomski institut.
Najveći europski izvoznik hrane je Nizozemska, čiji je izvoz po stanovniku iznosio čak 6121 euro, što je 7,6 puta više od hrvatskog.
Ta zemlja predvodi i po vrijednosti ukupnog izvoza, lani je dosegnuo čak 109,7 milijardi eura, a slijede Njemačka (80,6 milijardi eura), Španjolska (66,5 milijardi eura), Francuska (57,5 milijardi eura) i Italija (52,5 milijardi eura).
"Rezultati Nizozemske u proizvodnji hrane dobrim se dijelom mogu pripisati strategiji razvoja, kvalitetnim ljudskim resursima, stupnju razvoja ukupnog gospodarstva, dobroj organizaciji, dostupnosti prirodnih resursa i primjeni sofisticiranih tehnoloških rješenja. Nizozemska je još 1990-ih godina pokrenula program digitalizacije poljoprivrede pod sloganom ‘dvaput više hrane uz dvostruko manje utrošenih sredstava‘", objašnjava autor Goran Butorac u analizi "Europski izvoznici hrane: gdje je Hrvatska?"
Upotrebom traktora bez vozača, dronova, pametnih staklenika i drugih tehnoloških dostignuća, dodaje, danas ova zemlja ima jednu od najrazvijenijih poljoprivrednih proizvodnji u svijetu.
Kada je riječ o izvozu po stanovniku, u vrhu su manje zemlje, na drugom mjestu je Danska, a slijede Belgija, Irska i Austrija, Luksemburg, Litva... Tu činjenicu Butorac smatra očekivanom jer su relativno male ekonomije uvijek više upućene na međunarodnu trgovinu i na izvoz. One se specijaliziraju u proizvodnim nišama u kojima, sukladno svojim prirodnim resursima i ljudskim potencijalima, imaju komparativne prednosti i onda izvoze te proizvode na inozemna tržišta. Istovremeno, uvoze ona dobra u kojima nemaju komparativne prednosti.
PROČITAJTE VIŠE ‘Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, će morati pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije‘
Brojke samo potvrđuju ono što je ionako jasno - da Hrvatska ne pripada među te zemlje i značajno zaostaje za agrarno najrazvijenijima u Europi. "Usprkos bogatim prirodnim resursima i tradiciji proizvodnje hrane, Hrvatska znatno više troši hrane nego što je proizvede", stoji u analizi.
Negativna vanjskotrgovinska bilanca u razmjeni hranom kontinuirano se pogoršava, pa je 2005. godine trgovinski deficit iznosio 545 milijuna eura, a 2024. visokih 2,1 milijardu eura.
Uzroke tako nepovoljnim kretanjima, smatra Butorac, valja tražiti u nedostatnoj proizvodnji, a posljedično i izvozu. "Sudeći prema pokazateljima domaćeg agrara, Hrvatska se pretvorila u potrošačko društvo, zapostavljajući pri tome vlastitu proizvodnju hrane", upozorava ovaj znanstvenik Ekonomskog instituta.
Pritom navodi poražavajuće dugoročne trendove u baznoj poljoprivrednoj proizvodnji: prema podacima DZS-a, u razdoblju od 1990. do 2024. proizvodnja goveda smanjena je s 830 tisuća na 422 tisuće grla, proizvodnja svinja s 1,57 milijuna na 873 tisuće, proizvodnja ovaca sa 751 tisuću na 553 tisuće, proizvodnja peradi sa 17,1 milijun na 11,3 milijuna.
Gledano po zemljama, najvažniji hrvatski partner je Italija, u koju odlazi gotovo petina (19,3 posto) izvezene hrane. Slijede Slovenija sa 16,1 posto, Srbija s 11,1 posto, Bosna i Hercegovina s 10,3 posto i Njemačka s 8,1 posto. Među deset vodećih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, na prvom su mjestu konditorski proizvodi, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom, koji su u 2024. godini u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sudjelovali s 10,3 posto.
Slijede kukuruz s udjelom u izvoznoj strukturi hrane od 7,5 posto, kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi koji čine udjel od 6,8 posto, živa goveda čiji je udjel u izvozu 5,3 posto, ostali prehrambeni proizvodi, što uključuje voćne čajeve i sirupe te miješane margarine, koji drže udio od 5,2 posto, te svježa ili rashlađena riba s udjelom od 5 posto.
Komentari
0