Vlada Republike Srbije kao odgovor na rast cijena pšenice i žitarica na burzama donijela je u utorak Uredbu kojom cijena najpopularnije vrste kruha, koji se proizvodi od brašna tip 500 popularnog naziva Sava, neće prelaziti iznos od 46 dinara te je u dogovoru s pekarima dogovorila i minimalnu količinu tog kruha od 30 posto.
Ukoliko bude potrebno, Vlada će intervenirati i iz robnih rezervi kako bi se ta cijena održala. Vlada se dogovorila s načelnicima Udruženjem pekara Srbije da će robne rezerve samljeti pšenicu i prodavati pekarima brašno po cijeni od 30 dinara u količini koja je potrebna za proizvodnju kruha do maksimalne cijene od 46 dinara.
Inače, već su se u nekim gradovima počele najavljivati cijene ove vrste kruha od 70 dinara. Nakon donošenja Uredbe, ministrica trgovine Tatjana Matić kazala je da je planirana intervencija iz robnih rezervi od 30.000 tona brašna, te da je nakon toga moguće osigurati i dodatne količine iz robnih rezervi ako bude potrebno.
Predsjednik Udruženja pekara Srbije Zoran Pralica je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a pojasnio da je cijena brašna porasla značajno na burzama što se odrazilo na cijenu kruha. Razloge rasta cijene pšenice Pralica je pripisao činjenici da je Rusija zabranila izvoz pšenice, Ukrajina i Kanada su imala jako loš urod, a procijenio je i da će cijena rasti sve dok na tržište ne dođe pšenica s južnih dijelova zemlje, a to se očekuje za dva do tri mjeseca.
- Za sada je ovo odlična intervencija, kako cijena kruha ne bi narasla toliko da je dio građana ne bi mogao podnijeti, a to bi bila cijena od 80 do 100 dinara - naglasio je Pralica gostujući u programu RTS. Udruženje pekara Srbije je kao jednu od mjera navelo i moguće uvođenje nameta na izvoz pšenice iz Srbije do iduće žetve.
Inače, Srbija je ove godine imala rekordan urod pšenice koji je iznosio 3,4 milijuna tona, a u ovu godinu su ušli i sa zalihama od oko 300.000 tona. Potrebe Srbije za sjemensku proizvodnju, ljudsku i stočnu hranu su oko 1,7 milijuna tona pšenice.