Pulsko sveučilište Jurja Dobrile trebalo bi biti u funkciji poduzetnika, ali i zajednice. Ideja je to novog rektora ovog mladog sveučilišta, uglednog ekonomskog analitičara i doktora znanosti Marinka Škare koji će vođenje sveučilišta, u koje se ulažu višemilijunska sredstva, preuzeti iduće akademske godine. Škare, koji je svoju karijeru izgradio u Puli, gdje je i završio Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Pula, gdje i danas predaje, budućnost sveučilišta, koje u posljednjih nekoliko godina broji između 3500 i 4000 studenata, vidi u start up kampusu.
Poduzetničke vode
- Prvi cilj u mom mandatu kao rektora bit će jačanje poduzetničkog sveučilišta, a to je ideja sveučilišta kao lokomotive regionalnog razvoja, prvenstveno Istre, ali i šire. To znači da sveučilištu pomaže poduzetnički sektor i obratno. Tu je uključen i razvoj start upova koje pokreću studenti, ali i dizanje poduzetničke kulture među studentima, a sve da se lakše uključe u poduzetničke vode, odnosno da sami nakon fakulteta mogu pokrenuti vlastiti biznis.
To je sve vezano uz mrežu suradnje s poduzetnicima. Osim toga, želimo pokrenuti start up kampus. To je još uvijek novina u svijetu. Ima ih nekoliko i povezani su uz inovacije.
Pokreću ih velike korporacije kao što su Google i slične tvrtke. Ideja je tih kampusa da tvrtke same za svoje kadrovske potrebe educiraju buduće studente. Želimo ukomponirati takav model sa sveučilišnim modelom, primjerice da se udruže Infobip i naše sveučilište. Nakon 4 ili 5 godina studenti bi savladali sva znanja koje trebaju npr. Infobipu, ali bi dobili i diplomu. Nadam se da će postojati spremnost za tako nešto, veli nam novi rektor koji na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" radi od 1994. godine. Danas je tu redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za ekonomske teorije.
Osim što će povezati biznis i fakultete, Škare se nada da će u idućem petogodišnjem razdoblju dignuti i kvalitetu sveučilišta kroz nove investicije.
- Nadamo se da će ova epizoda s pandemijom proći čim prije kako bismo počeli ulagati u prostore Mornaričke bolnice. Naime, planiramo po izradi glavnog i izvedbenog projekta raspisati natječaj za izvođenje radova sljedeće godine i krenuti s obnovom te zgrade. Ta će investicija biti teška 20,6 milijuna kuna, a sredstva su osigurana putem ITU mehanizma uz sufinanciranje Ministarstva znanosti i obrazovanja. I onda bi uslijedila druga faza uređenja studentskog kampusa, a to je gradnja dodatnih zgrada u tom okrugu, te bi uredili i sve dodatne sadržaje za naše studente od restorana do sportskih sadržaja. Tamo bi se preselila većina fakulteta i odjela. Cilj je da sve sastavnice jednom tamo preselimo kao i zgradu rektorata kako bi kampus imao sve sadržaje na jednome mjestu - smatra ovaj ugledan stručnjak. Vjeruje da će ta investicija kao i aktualno ulaganje u studentski dom privući još veći broj studenata u Pulu.
Veliki iskorak
- To je velik iskorak, nešto o čemu je sveučilište u zadnjih 7-8 godina moglo samo sanjati. Čak 50 posto studenata dolazi iz drugih dijelova Hrvatske, a povećanje smještajnih kapaciteta za još dva paviljona studentskog doma i to s kvalitetnim sadržajima znači puno za grad i sveučilište. Pula se izgrađuje kao studentski grad. Godišnje su naše upisne kvote 1200 studenata, a optimalno bi bilo da je na našem sveučilištu studira 5000 studenata. Ako i budemo željeli povećavati broj studenata, moramo to raditi polako. Očekujemo da ćemo povećati njihov broj ne samo kroz gradnju novog doma, nego i kroz distance learning, odnosno učenje na daljinu na engleskom i hrvatskom jeziku. To nema veze s online učenjem koje sada prakticiramo zbog epidemije. Tu ćemo koristiti iskustva najboljih sveučilišta. Isto tako, želimo ojačati i međunarodnu suradnju. Sada godišnje preko Erasmus mobilnosti studenata godišnje u Puli boravi oko 70 stranih studenta. To je velika brojka za jedno malo sveučilište. Isto tako, želja nam je surađivati sa sveučilištima u Kini i Indiji kojima je ovaj dio Europe jako zanimljiv radi provođenja prakse izvan svoje zemlje. Predstoji nam stoga i brendiranje sveučilišta - ističe dalje ovaj stručnjak koji je i gostujući profesor i predavač na brojnim europskim sveučilištima te je autor 108 znanstvenih radova.
Prilagodba tržištu
Škare će mijenjati upisnu kvotu studenata te gotovo svake godine otvarati nove studije jer smatra da se danas okolnosti tako brzo mijenjaju da nema smisla mijenjati takvu politiku svakih 10 godina. Prilagođavat će se potrebama na tržištu rada.
- Budućnost našeg sveučilišta je u lego modelu obrazovanja. Sada je model takav da će studenti prve godine studija upisati jedan program, a dalje ga slagati prema potrebama tržišta rada jer je ono jako dinamično. Ideja je da prvo pokrenemo izradu strategiju upisne strategije koja će biti usuglašena s tržištem rada. Isto tako, imat ćemo i sve više programa na engleskom jeziku - veli dalje.
U čitavu priču će biti uključena zajednica, a i studenti će biti uključeni u rad zajednice. Tako je plan da se programi i studiji odvijaju u cijeloj Istri, ne samo u Puli. Isto tako, želja je studente više vezati u Pulu i Istru.
- Studentsko iskustvo ne čini samo učenje, nego i ono više od toga. To su društveno odgovorni projekti i rad u zajednici. Ideja je u sklopu novog studentskog doma otvoriti multimedijalni centar koji bi vodio Studentski centar i Studentski zbor. Nešto po uzoru na zagrebački SC. Potaknuli bismo studentsko iskustvo gdje će se studenti družiti i izmjenjivati svoja mišljenja. Imamo malo saznanja o tome kako naši studenti doživljavaju Pulu. To treba dignuti na višu razinu - zaključio je Škare koji je zahvalan članovima Senata koji su jednoglasno podržali njegov izbor i svima, a posebice mentoru prof. Sharmi za kojega kaže da mu je poput oca.
Komentari
0