Iako se globalna financijska i ekonomska kriza iz 2008. nalazi u ishodištu uzroka oko 3200 predstečajeva u hrvatskom gospodarstvu koji će uslijediti nakon toga, na djelu su bili i drugi faktori poput sektorskih kriza, prezaduženosti kompanija, pogrešnih poslovnih odluka, gubitka tržišta i nedostatka kvalificiranih radnika. Tako barem pokazuju sadržaji nagodbi sklopljenih na kraju predstečajeva u kojima su tvrtke vjerovnicima morale podastrijeti ne samo plan vraćanja dugova i način stvaranja prihoda iz kojih će se vraćati dugovi, već i uzroke koji su do svega doveli.
U jednom od najvećih predstečajeva koji se vodio nakon donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u jesen 2012., našička Nexe Grupa kao ‘okidače‘ za nelikvidnost označila je ‘šest godina dugi pad investicijskih aktivnosti i osobne potrošnje na hrvatskom tržištu i tržištima u okruženju‘. Tome su pribrojili probleme vezane uz pogoršanje naplate potraživanja, pad poslovne aktivnosti i pogoršanje likvidnosti što je u veljači 2013. dovelo podnošenja zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe kako Grupe, tako i šest povezanih tvrtki među kojima je najvažnije Našicecement. Prema rješenju o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi za Nexe Grupu na osječkom Trgovačkom sudu, predstečaj je otvoren na ukupni dug kompanije od 377 milijuna eura.
Zalog za izlazak Nexe Grupe iz predstečaja bile su planirane stope rasta prihoda kompanija od dva posto godišnje, očekivana pozitivna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj s najavljenim javnim ulaganjima države, koja su se i dogodila počev od 2012., i planirani povrat uloženog kapitala u okviru Grupe. Za usporedbu, prihod Nexea d.d. lani je dosegao 147 milijuna eura.
Smanjene marže
Zagrebačka Tehnika, koja u trenutku podnošenja zahtjeva za predstečaj u jesen 2018. ima blizu 600 zaposlenih, navodi u planu preustroja kompanije koji je ponudila vjerovnicima, kako je građevinsko tržište bilo stabilno i uravnoteženo do pojave ekonomske krize i recesije krajem 2007..
- Od 2007. dolazi do niza negativnih događaja koji su generirali značajne probleme u građevinarstvu. Došlo je do rapidnog smanjenja investicija u od strane privatnih investitora te države i njenih institucija. Smanjenjem obujma investicija znatno su smanjene i marže u građevinarstvu. Isto tako, značajno su smanjene cijene stanova, potražnja za gotovim stanovima i kreditiranje kupaca od strane banaka – navodi se u zahtjevu Tehnike koja je u 2017. ostvarila gubitak od 17,3 milijuna eura i prihod od 78 milijuna eura.
Požeški konditor Zvečevo kao ključni uzrok ulaska u predstečaj navodi pad prodaje robe tadašnjem ‘Agrokoru‘, odnosno trgovačkom lancu ‘Konzum‘ za više od pedeset posto u trećem i četvrtom kvartalu 2016., ali i visoke troškove servisiranja duga kod banaka i trgovačkih društava, troškove nabave sirovine u inozemstvu i nepovoljne aranžmane kompenzacija za nabavu ambalaže i sirovina. U trenutku kada podnosi zahtjev za predstečaj Zvečevo ima godišnje prihode od 18,5 milijuna eura i akumulirani gubitak od deset milijuna eura. U predstečaju je utvrđen dug Zvečeva od 20 milijuna eura, a da bi tvrtka opstala vjerovnici su u sklopljenoj nagodbi pristali na otpis čak 70 posto duga.
Financijska injekcija
U slučaju osječke Mesne industrije ‘Ravlić‘ predstečaj je, prema lani objavljenom planu restrukturiranja kompanije, zatražen zbog kratkotrajne nesposobnosti plaćanja dospjelih obveza kako bi se spriječila trajnija nesposobnost i stečaj.
- Manjak likvidnih sredstava tvrtke u iznosu od 5,1 milijun eura nije posljedica manje potražnje s tržišta ili neadekvatnog proizvoda budući da je tržište proizvodnje mesnih proizvoda trenutačno stabilno, odnosno u fazi oporavka. Najznačajniji utjecaj na manjak likvidnosti posljedica je nemogućnosti otplate dospjelih obveza – navodi se u prijedlogu restrukturiranja ‘Ravlića‘. Drugim riječima, spomenuta tvrtka ima proizvod i tržište, ali joj fali financijska injekcija kako bi se izborila s dospjelim obvezama. U tome će ‘Ravliću‘ pomoći jedan od predstečajnih vjerovnika osječko ‘Žito‘ koje je već objavilo uključivanje ‘Ravlića‘ u svoj poslovni sustav.
- Financijska slika tvrtki u predstečaju obično je jako loša i ne pokazuje njihov stvarni potencijal – kaže član Uprave ‘Žita‘ zadužen za financije Jozo Ljubičić. Ističući kako je ‘Žito‘ preuzimalo više tvrtki u predstečaju ili stečaju te da ne želi govoriti o pojedinačnim primjerima već o cjelovitom pristupu ‘Žita‘ takvim preuzimanjima, Ljubičić ističe kako su glavni problemi tvrtki u problemima s likvidnošću podinvestiranost, kadrovska zapuštenost i loše upravljanje.
- Ključno je koliko dugo traje loše stanje u tvrtki. Ako traje dugo, onda je kvalitetniji dio kadra već otišao. To je možda i najveći problem koji mi kao novi vlasnik rješavamo svojim znanjem, organizacijom i sinergijom. Nakon toga vrlo brzo dižemo njihovo poslovanje – kazao nam je Ljubičić.
Kerumovo preinvestiranje
Zagrebački ‘Dalekovod‘ zatražio je u proljeće 2013. predstečaj zbog rastuće nelikvidnosti izazvane smanjenjem narudžbi u građevinarstvu i energetici te dospjelim dugovima. Na naplatu ‘Dalekovodu‘ došli su dugovi u visini 21 milijun eura, a dug prema bankama i ostalim financijskim vjerovnicima iznosio je 93 milijuna eura. Prihod tvrtke u 2012. dosegao je 123 milijuna eura, nakon što je, primjerice, 2009. bio 316 milijuna eura ili za 256 posto veći nego u predstečajnom stanju. Nakon što je sproveo predstečajnu nagodbu, ‘Dalekovod‘ je lani poslovao s prihodom od 140 milijuna eura.
Najveći trgovački lanac koji je zatražio predstečajnu nagodbu bio je Kerum d.o.o. koji je na vrhuncu poslovne ekspanzije svoga osnivača i vlasnika Željka Keruma poslovao u stotinjak trgovina, zapošljavao preko 1000 radnika, ostvarivao godišnji prihod od 200 milijuna eura i dobit od 2,3 milijuna eura u 2009.. Prema izvješćima Trgovačkog suda u Splitu na kojem je vođen predstečaj Keruma, ‘okidač‘ za nelikvidnost Keruma d.o.o. bilo je sudužništvo drugim tvrtkama, također u vlasništvu Željka Keruma, za kupnju nekretnina, a prvenstveno hotela ‘Marjan‘. Tu se Kerum, prema istome izvoru, preinvestirao, uloživši samo u prvoj fazi obnove ‘Marjana‘ i u prethodno vlasničko ovladavanje tvrtkom ‘Adriatic‘, vlasnikom hotela, oko 22 milijuna eura. Kerum je kroz predstečaj trgovačkog lanca pokušao izaći iz nastalih financijskih problema, ali mu je predstečajna nagodba 2013. odbijena, pa je ‘Kerum d.o.o.‘ poslan u stečaj i u toj agoniji praktičko nestao.
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
Komentari
0