U razdoblju od 2021. do 2024. hrvatski su gradovi iz fondova Europske unije povukli oko milijardu eura, u gradnju i održavanje vrtića uložili su dvije milijarde eura, a građevinske dozvole lani su izdavali u prosječnom roku od 75 dana.
To su samo neki od podataka koje donosi danas predstavljeno specijalno izdanje Jutarnjeg lista "Top gradovi i županije u mandatu 2021. - 2024.", u kojem je 128 gradova i županija prvi put rangirano prema postignućima u 14 najvažnijih lokalnih politika.
- Bez velikih riječi i ideoloških okršaja, u ovom smo rangiranju izbrojili vrtiće, radna mjesta, kilometre asfaltiranih cesta - istaknuo je otvarajući predstavljanje specijalnog izdanja glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
Napomenuvši da su u istraživanju Jutarnjeg i portala gradonačelnik.hr rezultati gradskih uprava u protekle četiri godine korišteni službeni proračunski podaci, Ogurlić je izrazio uvjerenje da gradovi sve više postaju motori nacionalnog razvoja i često rješavaju probleme brže i uspješnije od države.
U ovom istraživanju prikupljani su i analizirani podaci o gradskim politikama, među ostalim, u obrazovanju i kulturi, poticanju poduzetništva, zbrinjavanju otpada i povlačenju novca iz fondova EU.
- Demografija je jedna od glavnih tema našeg izdanja jer je alarmantna demografska slika na državnoj razini još više zabrinjavajuća kada se analizira na lokalnoj - upozorila je zamjenica glavnog urednika Jutarnjeg lista i urednica izdanja Gordana Galović Dupan.
U samo šest gradova, dodala je, broj rođene djece tijekom 2023. bio je veći od broja preminulih.
Riječ je o Imotskom, Solinu, Metkoviću, Dugom Selu, Sinju i Popovači.
- Stručnjaci nam govore da su upravo lokalne mjere u demografiji ključne za stvarne promjene jer gradovi i općine najbolje poznaju potrebe svojih stanovnika - poručila je urednica izdanja.
Izdvojila je i podatak da je 2024. samo sedam gradova svim roditeljima osiguralo besplatan dječji vrtić, a ove godine njih čak 18.
Jutarnji i gradonačelnik.hr ovom su prilikom prvi put izmjerili efikasnost gradskih uprava primijenivši indeks u koji, među ostalim, ulaze prosječni prihodi gradskog proračuna po zaposlenome u gradskoj upravi, financijska stabilnost grada i prosječna izdvajanja iz proračuna za bruto plaće.
Najefikasnijima su se pokazale gradska uprava Varaždina među velikim gradovima, Petrinje među srednjim, a Bakra među malim gradovima.
Osvrnuvši se na rezultate istraživanja Jutarnjeg i platforme gradonačelnik.hr, članica Uprave Impuls savjetovanja Ivana Novoselec izrazila je uvjerenje da je "glavna tema mandata lokalnih vlasti u posljednje četiri godine bilo korištenje europskih fondova".
- U tom razdoblju zatekla nas je kiša novca. Postavlja se pitanje na što je potrošen taj novac? Primarno je išao u infrastrukturu, ali nije bilo vremena za strateški pristup ni na državnoj ni na lokalnoj razini. U mandatu od 2025. do 2029. morat ćemo se okrenuti strateškom planiranju - komentirala je stručnjakinja Impuls savjetovanja. Ulaganje u gradnju i opremanje samo je početni trošak, napomenula je.
- Sagrađenu infrastrukturu trebat će održavati i ulagati u nju - dodala je.
Osvrnula se na demografske trendove u Europi.
- Demografski ćemo se držati do 2050. zbog pozitivnog salda useljavanja u Europu, u koju se useljava više stanovnika nego što ih iz nje odlazi - napomenula je Ivana Novoselec.
U središnjem panelu promocije spomenutog izdanja sudjelovali su gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić (SDP), gradonačelnik Poreča Loris Peršurić (IDS), gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar (HDZ) i Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz moderiranje Marija Medeka Aunedija.
Osvrnuvši se na pionirsku ulogu Koprivnice u promociji zelenih politika među našim gradovima, Mišel Jakšić prisjetio se prvih reakcija na te politike.
- Prije deset godina, kada smo, primjerice, išli s ponudom javnih gradskih bicikala, gradska oporba govorila je s podcjenjivanjem o tome, a danas na izborima za gradske četvrti idu upravo s takvim idejama - naveo je Mišel Jakšić.
Krešimir Ačkar upozorio je da se broj stanovnika u Velikoj Gorici povećao sa 61.000 u 2021. na 70.000 u ovoj godini.
- Velika Gorica praktički je na savršenom geostrateškom položaju. Primjerice, gotovo 50 posto naših građana dnevno migrira u Zagreb, a, s druge strane, nemamo prometnih gužvi jer imamo puno izlaza iz grada prema metropoli - naznačio je Ačkar.
Loris Peršurić upozorio je na važnost urbanističkog planiranja.
- Nije dovoljno osigurati samo stanovanje u nekom gradu, stanovnicima treba dati i uslugu, kvalitetu života. Radili smo anketu među našim mladim sugrađanima, najveće prioritete dali su sufinanciranju kupnji parcela za gradnju kuća i kupnju stanova - rekao je Peršurić.
Aleksandra Čilić izrazila je uvjerenje da je u odvajanju otpada u posljednjih deset godina učinjen velik pomak, no dodala je da još ne možemo biti zadovoljni.
- Imamo brojke koje se približavaju ciljevima čija realizacija ovisi, prije svega, o regionalnim centrima za zbrinjavanje otpada. Sada ih imamo četiri, a treba ih biti 11 - poručila je Aleksandra Čilić.
Komentari
0