Prema analizi koju je objavio Bloomberg, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa svoje je nove carinske mjere izračunala ponajprije temeljem postojećih trgovinskih bilanci. Time se nije pridržavala ranijih obećanja da će carinske stope i druge trgovinske prepreke uskladiti s onima koje primjenjuju druge zemlje.
Ako bi Trumpova administracija svoje carinske stope zaista uskladila s trgovinskim nametima koje primjenjuju druge zemlje, to bi značilo da bi SAD određivao svoje carine točno prema razini carina ili drugih barijera koje im određene zemlje naplaćuju na izvoz američkih proizvoda. Primjerice, ako Kina ima carinu od 10 posto na američke automobile, SAD bi također primijenio istu carinu od 10 posto na kineske automobile. U takvom sustavu, trgovinske mjere bile bi recipročne i izravno bi odražavale stvarne uvjete trgovanja između zemalja, umjesto da se temelje samo na ukupnom trgovinskom suficitu ili deficitu.
Dakle, umjesto korištenja formule zasnovane na trgovinskoj bilanci (što je Trumpova administracija u konačnici napravila), alternativni pristup bi zahtijevao detaljnu analizu svake pojedinačne trgovinske prepreke koju druga zemlja primjenjuje prema SAD-u te usklađivanje američkih carina točno s tim preprekama. To bi rezultiralo znatno drugačijom strukturom carina, koje bi bile precizno prilagođene stvarnim uvjetima tržišta i međusobnim odnosima dviju zemalja.
U izjavi Ureda trgovinskog predstavnika SAD-a priznaje se da bi detaljno računanje stvarnih trgovinskih prepreka bilo tehnički izvedivo, ali je ocijenjeno kao previše složeno. Umjesto toga, korištena metodologija bolje odgovara Trumpovom cilju smanjenja bilateralnih trgovinskih deficita na nulu.
U analizi koji je Bloomberg iznio detaljno se objašnjava metodologija kojom su određene carinske stope koje su izazvale nemir na globalnim tržištima. Prema toj analizi, formula se temelji na omjeru trgovinskog suficita neke zemlje sa SAD-om i njezinog ukupnog izvoza, prema podacima Američkog zavoda za statistiku za 2024. Taj se broj potom dijeli s dva, što rezultira takozvanom "diskontiranom stopom".
Uzmimo za primjer Kinu, koja je prošle godine imala trgovinski suficit sa SAD-om od 295 milijardi dolara na ukupni izvoz od 438 milijardi dolara, što daje omjer od oko 68 posto. Kada se ovaj omjer podijeli s dva, prema Trumpovoj formuli, dobiva se carinska stopa od 34 posto. Sličan postupak primijenjen je za određivanje carina prema drugim velikim gospodarstvima poput Japana, Južne Koreje i Europske unije.
Analiza također naglašava da su čak i zemlje s kojima SAD ima trgovinski suficit ili približno uravnoteženu trgovinsku bilancu podvrgnute fiksnoj carini od 10 posto.
Trumpova administracija najavljivala je da će se carine temeljiti na cjelokupnom spektru trgovinskih prepreka, uključujući i necarinske barijere te manipulaciju valutom, no konačna formula nije uključila te elemente na način koji je bio prvotno najavljen.
Također, Bloomberg ističe da Trumpova formula sadrži dodatnu složenost kroz parametre poput cjenovne elastičnosti potražnje za uvozom (koja pokazuje koliko će potražnja za uvoznim proizvodima pasti ako im cijene zbog carina porastu) te elastičnosti cijena u odnosu na carine (koja pokazuje koliko će cijene uvoznih proizvoda reagirati na carine). Međutim, ovi su parametri postavljeni tako da se međusobno poništavaju, zbog čega njihov efekt u praksi postaje zanemariv. Analitičari Bloomberga sugeriraju da je ovaj potez učinjen kako bi formula djelovala ekonomski sofisticiranije, iako u stvarnosti nema dodatnu analitičku vrijednost.
Carinska stopa (%) = (Trgovinski suficit zemlje sa SAD-om/Ukupni izvoz te zemlje u SAD)/2) × 100
Primjer izračuna za Kinu:
Trgovinski suficit: 295 milijardi USD
Ukupni izvoz: 438 milijardi USD
Izračun:
(295/438) = 0,68 → 0,68/2 = 0,34 → 0,34 × 100 = 34%
Dakle, carinska stopa je 34%.
Komentari
0