KOČI IH BIROKRACIJA

Ovo je pet najvećih prepreka zbog kojih se zelena energija u Hrvatskoj presporo razvija

Cilj zakona iz 2021. bio je pojednostaviti procedure te intenzivirati ulaganja, no to se nije dogodilo

Ilustrativna fotografija

 Tgi/Tetra Images/Profimedia

Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore predstavilo je dokument u kojem sumiraju najveće administrativne prepreke zbog kojih se obnovljivi izvori energije ne razvijaju željenom brzinom, ali i ponudili svoja rješenja koja bi to mogla promijeniti. Pet je ključnih područja na kojima treba poraditi, a to su zakonodavni okvir, priključak na elektroenergetsku mrežu, usklađenost propisa, prostorno planiranje te utjecaj na okoliš i prirodu.

Na konferenciji za medije istaknuli su kako je potrebno ubrzati rješavanje zahtjeva za izdavanje energetskog odobrenja jer je u 400 dana od ukupno 216 zahtjeva riješeno njih samo 17.6 posto. Dodatni je problem što ni kad dobiju to odobrenje investitori ne mogu ići u daljnji razvoj jer nedostaju podzakonski akti koji se odnose na priključenje na elektroenergetsku mrežu. Zbog toga traže da se oni hitno donesu jer su Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i Zakon o tržištu električne energije doneseni još 2021.

Cilj ovih zakona bio je pojednostaviti procedure te intenzivirati ulaganja u zelenu energiju, no to se nije dogodilo.

- Ovo nije pitanje samo od 2021. do danas jer se ovaj gospodarski sektor još od 2016. suočava s problemima u raznim procedurama, neusklađenošću propisa, rada nadležnih institucija. Ne možemo reći da nije bilo pokušaja sa svih strana da se stvari riješe – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK. Dodala je da se nada da će dokument kojeg su izradili potaknuti sve dionike na sustavno uređenje tog područja.

S obzirom na sveobuhvatnost tematike, predlažu i osnivanje Međuresorne radne skupine kako bi se brže riješio problem neusklađenosti. Ta bi radna skupina u 30 dana donijela zaključak i jasne rokove za usklađivanje propisa. Kao sustavnu mjeru pak predlažu žurno pokretanje izrade Lex Specialisa za pripremu i provedbu realizacije OIE projekata jer bi se time aktivirale brojne gospodarske grane, ubrzala zelena tranzicija te ostvarili kratkoročni i dugoročni učinci na BDP.

image

Marija Šćulac Domac

CROPIX

Osim toga, zaštita okoliša je pojedinačno najduža procedura u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte OIE.

- Trajanje postupaka utjecaja na okoliš traje i do šest puta duže nego što je zakonski propisano. Primjerice, postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš umjesto dva mjeseca traje od osam do 12 mjeseci dok Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO) traje 24 umjesto propisanih šest mjeseci – rekao je zamjenik predsjednika Udruženja OIE Aljoša Pleić.

Zbog toga Udruženje smatra kako je potrebno odrediti prioritete i smanjiti broj predmeta koji moraju proći postupke zaštite okoliša, a digitalizacija i veći broj referenata zasigurno bi pomogli.

Dodatni problem nastaje zbog toga što su zadnje izmjene Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju stupile na snagu tijekom 2019. godine pa nisu usklađene sa zakonima koji reguliraju sektor proizvodnje električne energije. Tako nastaje ključni problem neusklađenost propisa koje se očituje neujednačenom praksom prilikom izdavanja akata za izgradnju OIE projekta. Osim toga, općinski i županijski prostorni planovi su neusklađeni, a zakonodavstvo bi, smatraju u Udruženju, trebalo jasno regulirati agrosolarne elektrane kako bi se one mogle uključiti u prostorno planske dokumente. Zbog toga predlažu da na nedostatak državnog prostornog plana, Vlada RH odgovori privremenom Uredbom OIE u kojoj bi se definirale svojevrsne smjernice za tumačenje prostornih planova županijske i lokalne razine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2023 07:55