Ova i iduća godina bit će izazovna za mirovinske fondove

Hrvatski mirovinski fondovi u 2024. godini djeluju u kontekstu stabilnog, ali umjereno usporenog gospodarskog rasta. Stopa rasta BDP-a od 3,3 posto u drugom kvartalu 2024. godine podržana je povećanom osobnom potrošnjom i investicijama, a izvoz roba i usluga je smanjen. Ista stopa rasta, prema prognozama HNB-a, očekuje se i ukupno na razini 2024. godine. Nakon snažnog oporavka od pandemije covida-19 i prilagodbe na novu geopolitičku situaciju uzrokovanu sukobom u Ukrajini, hrvatsko se gospodarstvo u prethodnim kvartalima suočilo s izazovima koji su uključivali inflaciju i rastuće kamatne stope, a u budućnosti je moguće i daljnje usporavanje izvoza, kako roba tako i turističkih usluga, pogotovo u slučaju usporavanja glavnih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemu prije svega mislimo na zemlje zapadne Europe.

Stopa inflacije, koja je u 2022. godini dosegnula dvoznamenkaste vrijednosti, u ovoj se godini stabilizirala te je u rujnu iznosila 1,6 posto na godišnjoj razini. Rast cijena i dalje pritišće kućanstva i poduzeća, utječući na njihovu potrošnju i investicijske odluke. Ipak, pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju ima rast prosječne bruto plaće koja je u srpnju 2024. rasla po nominalnoj stopi od 15,3 posto na godišnjoj razini. Navedeni rast plaća podržava rast potrošnje u 2024. godini, koji bi trebao iznositi oko 4,9 posto. Snažna domaća potražnja doprinosi zadržavanju inflacije iznad prosjeka eurozone, no općenito se očekuje da će inflacija usporiti u usporedbi s 2023. godinom​.

Tržište rada bilježi nisku stopu nezaposlenosti, koja je, primjerice, u lipnju 2024. godine iznosila povijesno niskih 4,6 posto, ali se suočava s manjkom kvalificirane radne snage, posebno u sektorima poput IT-ja, građevinarstva i turizma.

Rast prosječnih plaća u prethodnim razdobljima te rast broja zaposlenih osoba pozitivno su utjecali na ukupnu imovinu pod upravljanjem mirovinskih fondova, kako obveznih tako i dobrovoljnih. Zahvaljujući pozitivnom utjecaju financijskih tržišta mirovinski su fondovi u proteklim razdobljima ostvarili i natprosječne prinose, čime su pozitivno utjecali na očekivane buduće mirovine za članove. MIREX A je u prva tri kvartala 2024. godine ostvario prinos od 10,29 posto nakon rasta od 14,88 posto u 2023. godini, MIREX B u tom je razdoblju ostvario prinose od 6,98 odnosno 10,19 posto, a MIREX C od 2,59 odnosno 4 posto.

Globalno makroekonomsko okruženje u 2024. obilježeno je neizvjesnošću, ponajprije zbog nepredvidivih kretanja u kamatnim stopama i geopolitičkim rizicima. Sukob u Ukrajini nastavlja uzrokovati poremećaje u opskrbnim lancima, posebice energentima, što utječe na europsku industriju i gospodarski rast. Istovremeno usporavanje rasta u Kini, jednoj od vodećih svjetskih ekonomija, negativno utječe na globalnu potražnju i trgovinu. Iako sukob na Bliskom istoku dosad nije imao značajnijeg utjecaja na svjetsku ekonomiju i financijska tržišta, mogući prekidi brodskih trgovačkih ruta i problemi s isporukom nafte predstavljaju značajan rizik za svjetsko gospodarstvo.

U 2024. monetarna politika u SAD-u i eurozoni doživjela je promjene u smjeru smanjenja kamatnih stopa nakon razdoblja rasta kamatnih stopa usmjerenih na borbu protiv visoke inflacije. Narativ financijske zajednice uključuje očekivanja da će i Fed i ECB nastaviti ublažavati monetarnu politiku kako bi potaknuli oporavak gospodarstva. Usporavanje inflacije u proteklih nekoliko mjeseci, pogotovo u europodručju, dopušta relaksiraniju politiku središnjih banaka.

Izazov za globalnu ekonomiju u bližoj budućnosti predstavljat će i proračunski deficiti pojedinih visokorazvijenih zemalja, odnosno potreba za njihovim dovođenjem pod kontrolu. Deficiti koje su ostvarivale Francuska ili Sjedinjene Američke Države i koji su bili usmjereni na održavanje rasta i stabilizaciju tržišta rada nisu dugoročno održivi, tako da se u budućnosti može očekivati pritisak na smanjenje deficita barem na povijesne prosjeke.

Zaključno, 2024. i 2025. godina će predstavljati izazovno razdoblje za hrvatske mirovinske fondove, obilježeno vjerojatnim gospodarskim usporavanjem, padajućim kamatnim stopama i geopolitičkim rizicima. Međutim, uz odgovarajuće strategije diverzifikacije, prilagodbe regulativi i proaktivno upravljanje rizicima, fondovi imaju priliku osigurati stabilne i dugoročne prinose za svoje članove.