Rast izvoza, preusmjeravanje na inovativne terapije i širenje putem akvizicija metode su kojima se domaća farmaceutska industrija lani borila protiv inflacije, poremećaja lanaca dobave i nestašica lijekova te niskih cijena generičkih lijekova na hrvatskom, ali i europskom tržištu lijekova. Pliva je pritom, unatoč povećanju prihoda, smanjila dobit, riječki JGL postao je najveća farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu u Hrvatskoj, Belupo je nastavio s povećanjem izvoza, a PharmaS Luke Rajića postao je prva domaća farmaceutska kompanija koja se odlučila pokrenuti akvizicije u zapadnoj Europi.
Pliva Hrvatska već je lani počela slijediti novu strategiju Teve, u čijem sastavu posluje, koja podrazumijeva promjenu iz generičke industrije prema inovativnoj, s ciljem povećanja profitabilnosti. Pliva Hrvatska lani je ostvarila 730,12 milijuna eura ukupnog prihoda, što je povećanje od 10,99 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz neto dobit od 79,58 milijuna eura, što je pad od 28,24 posto u odnosu na prethodnu godinu. Operativna dobit Plive lani je bila 132 milijuna eura, uz EBITDA od 156 milijuna eura.
"Pliva je lani poslovala uz nešto nižu dobit zbog osjetnog porasta troškova i svih izazova koje je donijela inflacija. Značajno smo podignuli količine proizvodnje, kao i broj odobrenih projekata za globalno tržište u istraživanju i razvoju. Zadovoljni smo porastom prodanih količina, bilježimo porast izvoza u SAD i druge zemlje, lansirali smo velik broj novih proizvoda, dodatno smo povećali broj zaposlenih te ih je sada više od 3000. Značajno je narastao broj kompleksnih generičkih proizvoda za koje su potrebne napredne tehnologije tijekom proizvodnje i sve je više inovativnih projekta u razvoju. Uz to, godinama povećavamo broj zaposlenih kojima kontinuiramo dižemo prosječna primanja", kažu u Plivi.
Otkrili smo i misterij navodnog dramatičnog pada prosječne plaće u Plivi od 1000 eura u odnosu na 2022. koji je zabilježen u Fini, a prenijeli su neki mediji. Sukladno analizi koja uključuje sve elemente plaće, prosječna plaća u Plivi za 2022. godinu iznosila je 1742 eura (a ne 2800 kako je objavljeno u tablicama Fine), dok je u 2023. zabilježeno povećanje prosječne plaće na 1837 eura, pojašnjavaju u Plivi. U travnju su plaće rasle za još 6 posto.
Iz Fine pak pojašnjavaju da oni nisu napravili nikakvu pogrešku u izračunu, koji je napravljen iz podataka koje je upravo Pliva dostavila u GFI-u za javnu objavu za 2022. godinu.
"U GFI-u za 2022. iz Plive su pod troškovima neto plaće izkazali podatak o ukupnoj isplati za plaće u iznosu od 688.320.613 kuna na 2.606 radnika. Kad se to podijeli i rezultat podijeli sa 12 (broj mjeseci poslovanja), dobije se prosječna plaća od 22.000 kuna, što je 2.921 euro. Znači, Fina nije ništa pogriješila, već je podatak dobiven iz GFI-a kako ga je Pliva predala", kažu u Fini.
R&D se seli u Centar izvrsnosti
Iz Plive dodaju da ove godine, sukladno strategiji jačanja inovativnih kapaciteta u istraživanju i razvoju, u sklopu Istraživačkog instituta u Zagrebu otvaraju globalni centar izvrsnosti za male molekule, koji će podržavati Tevino poslovanje u području istraživanja inovativnih molekula te razvoja novih oblika postojećih molekula. Kako je poznato, Teva prodaje svoje poslovanje aktivnim farmaceutskim supstancijama (TAPI), u čijem je sastavu i Plivina tvornica u Savskom Marofu te zagrebački Institut. Većina od 130 zaposlenih u timu TAPI R&D u Zagrebu prelazi u novi Centar izvrsnosti, a preslagivanje je u tijeku.
Riječki JGL lani je premašio planove, uz ukupan prihod na razini grupe od 213 milijuna eura, što predstavlja rast od gotovo 15 posto u usporedbi s prošlom godinom. Kako se navodi u njihovom integralnom izvješću, brže od prihoda rasla je operativna profitabilnost Grupe (EBITDA) za 28 posto, uz EBITDA maržu Grupe od gotovo 20 posto. JGL Pharma je u 2023. godini ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 166 milijuna eura. Kako se ističe u izvješću, nakon višegodišnjeg uspjeha u ključnoj terapijskoj skupini gripa i prehlada, JGL je prihodom uspio izjednačiti prodaju iz ostale dvije strateške terapijske skupine, dermatologije i oftalmologije, što im smanjuje rizik od sezonskih poremećaja.
Koprivnički Belupo lani je ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 116,6 milijuna eura, 12 posto više nego godinu prije, uz neto rezultat poslovanja u iznosu od 20,3 milijuna eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 17,40 posto. Pritom je normalizirana neto dobit Belupa (EBITDA minus jednokratne stavke), porasla za 30,8 posto i iznosila 23,2 milijuna eura. Podravkin sektor farmaceutike, kako se navodi u njihovu godišnjem izvješću, dosegnuo je prihod od 160 milijuna eura, uz rast od 10 posto.
Rajić ide na zapad
Belupo je lani ostvario oko dvije trećine prihoda iz izvoza, i taj se udio povećao u odnosu na godinu prije. Hrvatsko tržište ostaje najveće tržište Belupa, s trećinom prihoda, što uključuje i prihode njihova lanca ljekarni Deltis Pharm. U Hrvatskoj su njihovi lijekovi zastupljeni u najviše terapijskih skupina te ostaju najveća farmaceutska tvrtka prema broju prodanih lijekova. Drugo je najveće tržište ono BiH, gdje putem povezanog društva Farmavita imaju proizvodne pogone u Sarajevu.
PharmaS grupa Luke Rajića završila je 2023. godinu s prihodom većim od 95 milijuna eura, ako se računaju i prihodi u Španjolskoj. Lani je na razini Grupe ostvaren prihod od 60-ak milijuna eura. PharmaS, kako je poznato, u rujnu prošle godine proširio je poslovanje na španjolsko tržište preuzimanjem tvrtke Mabo čije je sjedište u Madridu. No i bez te akvizicije PharmaS raste u svim segmentima poslovanja. U receptnom dijelu najveće je povećanje posljedica rasta nekih bolesti kojih nije bilo u proteklim godinama pandemije covida, kao što su bakterijske infekcije, i u bolničkom dijelu i u općoj populaciji. U bezreceptnom dijelu poslovanja nastavak rasta trenda samoliječenja omogućuje stalan rast i razvoj portfelja. Njihovi planovi za širenje u zapadnoj Europi ne staju na Španjolskoj: sljedeće akvizicijsko tržište je Italija, okrenuli su se i slovenskom, a uskoro počinju širiti poslovanje i na portugalsko.