Održana Konferencija županija: ‘Trebat ćemo svi skupa više novca izdvajati za sigurnost‘

U srijedu, 24. rujna u zagrebačkom hotelu Antunović održana je Konferencija županija u sklopu LC Panorama 2025.

Konferenciju županija uvodnim obraćanjem otvorili su predsjednik Hrvatske zajednice županija, Brodsko-posavski župan Danijel Marušić i predsjednik Uprave Libusoft Cicoma, Marko Ignjatović.

Župan Marušić u svom je uvodnom obraćanju pozdravio sve uvažene goste, potpredsjednika Vlade RH Branka Bačića, državne tajnike i sve ostale prisutne. "Kada bih trebao jednom riječju opisati suradnju unutar naše Zajednice, ali i s Vladom Republike Hrvatske, onda bi to svakako bila riječ povjerenje. Jer bez međusobnog povjerenja, poštovanja, uvažavanja i razumijevanja ne bismo postigli sve ono što danas imamo. Danas su županije uistinu na usluzi svojim građanima. Međusobno smo si vjetar u leđa, potpora i savjetnici – rekao je župan Marušić i dodao da su zajedničkim snagama ostvarili velike projekte te najavio temu Konferencije, a to je priuštivo stanovanje."

Hrvatska zajednica županija već niz godina uz sebe ima pouzdanog i vrijednog partnera – tvrtku Libusoft Cicom. Oni nisu samo organizatori ovog događanja, već i primjer kako inovativna rješenja, stručnost i predanost mogu značajno doprinijeti razvoju i učinkovitosti lokalne i regionalne samouprave.

"Već dugi niz godina u sklopu naše konferencije LC Panorama surađujemo sa Zajednicom županija. Tako ćemo i ove godine vidjeti brojne novosti tehnologije koje ćete u svom poslovanju primijeniti u idućoj godini. Ove godine imamo dvije važne teme – IT sigurnost i umjetnu inteligenciju. IT sigurnost je kao golman u nogometu, sve je dobro dok ne primiš gol. Kad primiš gol, kreću problemi. Kibernetički napadi događaju se svaki dan, vjerujte mi, to je strašno. Koliko smo novca ulagali prije 10 godina to je bilo ništa, a sada to mora biti najbitniji aspekt i trebat ćemo svi skupa više novca izdvajati za sigurnost," rekao je Marko Ignjatović Ignjatović.

Što se, pak, umjetne inteligencije tiče, Ignjatović ističe da je to toliko otišlo naprijed da se moramo prilagoditi brzo. Za pet godina će brojne poslove, pogotovo administrativne zamijeniti umjetna inteligencija, ali kolege su ipak najbitnije – bez njih nema ništa, ali će im UI olakšati posao.

Sve rečeno uvod je u vrlo važnu temu, a to je da se nova zakonska regulativa usmjerava na stvaranje uvjeta za održivo i priuštivo stanovanje, ključno pitanje koje se tiče kvalitete života svih građane Hrvatske, ali i ravnomjernog razvoja naših zajednica. Upravo o tome svemu govorio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić.

Za početak je ministar Bačić podsjetio da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u javno savjetovanje uputilo prijedloge Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti.

"Novim zakonskim rješenjem u Zakonu o prostornom uređenju želi se unaprijediti sustav prostornog uređenja uvođenjem stručnih podloga koje prethode izradi prostornih planova i osiguravaju kvalitetu planskih rješenja, " rekao je ministar Bačić i dodao da se uvodi novi sustav prostornog planiranja, odnosno planovi se izrađuju digitalno, u čemu će sudjelovati i županije.

Prema važećem Zakonu uređenje građevinskog zemljišta obveza je jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom. Nove odredbe, pak, nalažu da JLS, između ostalog, mora komunalno opremiti građevinsko područje najkasnije pet godina nakon određivanja u prostornom planu.

Što se tiče Zakona o gradnji, novi se zakonodavni okvir dijeli na dva zakona – Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a sve s ciljem jasnijeg i učinkovitijeg propisivanja pravila za gradnji i energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Velika novost je da se pojednostavnjuju postupci i smanjuje dokumentacija, tako, primjerice, za građevinsku dozvolu bit će potreban samo idejni projekt i dokaz pravnog interesa.

Kada je o priuštivom stanovanju riječ, ministar Bačić je napomenuo da je u izradi novi Zakon o priuštivom stanovanju kojim će se, između ostalog, unaprijediti državna gradnja stanova za prodaju i priuštivi najam. "Osim toga u proceduri izrade je i novi Zakon o najmu stanova kojime se želi ojačati pravna zaštita najmodavaca i najmoprimaca da bi bili jednako zaštićeni od proizvoljnih i nepredvidivih događaja. Također, radi se na izmjeni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, "zaključio je ministar Bačić.

Nakon prezentacije potpredsjednika Vlade RH Branka Bačića, uslijedio je okrugli stol koji je otvorio raspravu o jednom od najvećih izazova današnjice – povezanosti stambene politike i demografske slike Republike Hrvatske.

U panelu su sudjelovali Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, i Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba. Raspravu je moderirao Tin Bašić.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet pozdravio je Vladinu namjeru da se sustavno pozabavi pitanjem priuštivog stanovanja, ali je upozorio na neke nelogičnosti u postojećim politikama. "Pozdravljamo želju i namjeru Vlade da radi na priuštivom stanovanju. Neke stvari su jako dobre, neke su dobre, a o nekima ćemo danas razgovarati. Mi kao Grad imamo veliku ambiciju da se nadovežemo i građanima Zagreba omogućimo priuštivo stanovanje," izjavio je zamjenik Korlaet.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar također je izrazio podršku državnoj inicijativi, ali je upozorio na razlike u potrebama urbanih i ruralnih sredina. "Pohvalio bih inicijativu Vlade da se uhvati ukoštac s tim. Ne može se očekivati da će svi biti sa svime zadovoljni. Jedno je gledati iz pozicije Grada Zagreba, a drugo iz pozicije ruralnog područja Krapinsko-zagorske županije, " rekao je župan Kolar.

Libsuft uvodna

Županica Karlovačke županije, arhitektica po struci, Martina Furdek-Hajdin, govorila je o potrebi planske obnove ruralnih područja i osmišljavanja održivih modela financiranja.

"Mene je kao arhitekticu zanimalo kako osmisliti model obnove i kreiranja novih naselja i da osmislimo financiranje. U ruralnim dijelovima ni nema neke stambene gradnje, i to je taj demografski izazov koji treba riješiti," rekla je županica Furdek-Hajdin i dodala da ipak ima i pozitivnih pomaka – svake godine prati se povećanje broja upisanih prvašića, ali i novorođene djece.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban podsjetio je da demografska obnova ne daje rezultate "preko noći". "Svatko tko je u ulozi određenog dužnosnika na bilo kojoj razini, ako misli da će nešto promijeniti tijekom tjedan, dva, mjesec ili godinu jako se vara. Demografija je nešto što ćeš raditi sada da bi možda riješio tvoj nasljednik, a možda i tek za tri mandata, " rekao je župan Boban i podijelio demografski aspekt na dva dijela – natalitetni i migracijski. "Natalitetni ne ide tako kako mi zamišljamo i to nije ekvivalent financijskoj moći. Tu se radi o komoditetu čovjeka 21. stoljeća i trebalo bi uključiti i druge struke u rješavanje tog problema."

U kontekstu migracija, istaknuo je projekte koji ciljaju na povratak iseljenika: "Uz projekt Tu je tvoj dom, pokrenuli smo i projekt Povratak korijenima jer imamo bazu iseljenika iz više koljena, a oni su jako zainteresirani za vratiti se u Hrvatsku – iz Argentine, Čilea... Ali oni su u puno lošijoj financijskoj situaciji nego prosječan Hrvat. I to može biti dobra baza – jer bolje da se vrate oni s našim korijenima," zaključio je župan Boban.

Luka Korlaet je posebno istaknuo problem praznih stanova u glavnom gradu. "Pravi odgovor na stambenu krizu je stavljanje u funkciju praznih, neaktivnih stanova kojih ima čak 54 tisuće u Zagrebu. Paradoksalno je da imamo toliku potražnju, a toliko puno praznih stanova. To su stanovi koji su vlasnicima ulaganje i mislimo da bi to trebalo oporezovati. Financijski stimulans koji im se Stambenom politikom nudi, mislim da neće postići efekt."

Župan Kolar je upozorio je i na sve veći manjak stručnih kadrova. "Sve teže dolazimo do arhitekata, koji su uz ostale struke nezaobilazni u kreiranju prostora. Najizazovnije je pitanje kod izdavanja građevinskih dozvola – pitanje je hoćemo li s ovim novostima dobiti na brzini rješavanja i kako će sve to u praksi funkcionirati, " rekao je župan Kolar i istaknuo da je najveća briga demografski odljev i kako zadržati ljude da ostanu ovdje.

Županica Furdek-Hajdin je istaknula da je, prema podacima iz županije, gotovo 10 tisuća praznih kućanstava, ali vrlo vjerojatno ih je i više. Međutim, pozitivan primjer uspješne lokalne revitalizacije je općina Rakovica. "Rakovica buja nakon Domovinskog rata jer se veže na Plitvička jezera. Tamo se puno obnavljaju kuće i traže se, a velik je interes i za poticajnom stanogradnjom – rekla je Županica Furdek-Hajdin i zaključila da Karlovačka županija ima stratešku prednost zbog svog geografskog položaja – u srcu je Hrvatske, a more, Rijeka i Zagreb su lako dostupni."

Za kraj svi su se složili su se da stambena politika i demografski izazovi zahtijevaju dugoročnu strategiju, koordinaciju lokalne i državne razine te uvođenje poticajnih mjera koje će biti utemeljene na realnim potrebama građana – bilo da žive u velikim gradovima poput Zagreba, ili u manjim sredinama i ruralnim područjima.