U Puli je održana 7. međunarodna konferencija CETRA o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi. Riječ je o najvažnijoj konferenciji o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi na ovim prostorima koja je ove godine okupila 220 sudionika iz 38 zemalja svijeta, a u čijem radu sudjeluje 37 prestižnih domaćih i svjetskih sveučilišta te znanstvenici iz područja cestovne i željezničke infrastrukture. Na konferenciji je prezentirano više od 90 radova u tri paralelne sekcije.
"Prometna infrastruktura je sektor koji zadnjih godina doživljava velike investicije i žila je kucavica svakog gospodarstva", rekao je to u pozdravnom govoru profesor Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta te novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu. Naglasio je pri tome kako danas u Hrvatskoj i većini drugih zemalja najveće investicije idu u modernizaciju ili izgradnju prometne infrastrukture.
Svečanom otvorenju je prisustvovao i pulski gradonačelnik Filip Zoričić koji je rekao kako je pitanje prometa i infrastrukture goruće pitanje u Puli te se kao povjesničar podsjetio na nekadašnju željezničku povezanost Pule i europskih gradove, koje danas, nažalost više nema. Istovremeno Zoričić je izrazio nadu u razvitak tog važnog prometnog segmenta.
Kao jedan od vodećih europskih stručnjaka u tom segmentu, predsjedavajući konferencije, profesor Lakušić podsjetio je da je prošla godina proglašena godinom željeznice u Europi. Istaknuo je kako u ovom procesu investicija zajednički moraju nastupati tvrtke koje se bave gradnjom i održavanjem te akademska zajednica koja im je pomoć u rješavanju izazova prisutnih u svakodnevnoj inženjerskoj praksi.
"Nema snažnog gospodarstva bez jake akademske zajednice, ali niti jakih sveučilišta bez potpore gospodarstva", podcrtao je tom prigodom Lakušić temeljnu tezu svog rektorskog programa. "Kroz međusobnu suradnju dobivaju se ideje za istraživanja koje kasnije urode novom tehnologijom, a upravo na istraživanjima i novim tehnologijama gradimo put prema budućnosti", naglasio je Lakušić. Govoreći o budućnosti hrvatskih željeznica koje su najslabija karika hrvatskog prometnog sustava, Lakušić je podsjetio kako su devedesetih godina ceste uzele primat dok je željeznica ostala na skromnim razinama koje će biti vrlo teško nadoknaditi.
"Godine 2008. imali smo veliku krizu i nedostatak građevinskih firmi, a sada smo došli u paradoksalnu poziciju da navodno imamo projekt, ali više nemamo hrvatskih firmi koje će to graditi. A sve što će se graditi, odradit će strane firme s malim brojem hrvatskih proizvođača, posebice u sektoru željeznice gdje je oslabljeno gospodarstvo. Na kraju će malo naših firmi koristiti ova velika sredstva koja se spominju te ćemo doći u poziciju da smo jedna vrsta protočnog bojlera. Dođe puno novaca, ono malo kamenca ostane u Hrvatskoj, sve ostalo prođe dalje te će nam trebati 8 do 10 godina da bi prilagodili te pruge da počnu plaćati uslugu koja se od njih traži, a to je udobnost, brzina i naravno, ono što svi hoćemo kratko vrijeme putovanja", pojasnio je Lakušić trenutno žalosno stanje u tom segmentu. Sudionicima skupa obratio se i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, podsjetivši da ministarstvo trenutno provodi velike infrastrukturne projekte kojih, bez suradnje sa Sveučilištem te građevinskim i prometnim fakultetom, sigurno ne bi bilo.