POZIV NA ULAGANJE

Nova ofenziva banaka na štediše: Daju najniže kamate na štednju, ali sad imaju novi ‘hit‘

Banke pozivaju klijente da ulože u ‘fondove s dospijećem‘ koji novac zatim ulažu u državne obveznice

Piše:

Objavljeno: 20. ožujak 2023. 07:11

Ilustrativna fotografija

Damjan Tadic/CROPIX

Tek što su izdane narodne obveznice, novi obveznički fond Raiffeisen Invest građanima nudi sličan proizvod: upis dvogodišnjih obveznica s minimalnim ciljanim prinosom "iznad" 4 posto. Oni koji su uložili u državne obveznice i držat će ih do dospijeća, usporedbe radi, ostvarit će prinos od 7,3 posto. Na pitanje zašto su se sad odlučili za ovu ponudu, u banci odgovaraju da je Raiffeisen Invest "pionir na hrvatskom tržištu što se fondova s dospijećem tiče". Prvi je osnovan 2014., a potom su osnovana još četiri. Ti "fondovi s dospijećem", pojašnjavaju, atraktivni su upravo zato što je prilikom ulaganja poznat minimalni očekivani prinos, što je iznimka u odnosu na druge financijske proizvode. Novi fond je "investiran u državne obveznice s dospijećem od dvije godine", a upis traje od 15. ožujka do 13. travnja.

Izlazna naknada

Djelatnici Erste banke također su ovih dana brojne klijente informirali o investicijskim proizvodima i uslugama svoje grupacije: na tržištu je novi fond Erste Horizont 2026., obveznički investicijski fond osnovan na razdoblje od tri godine. Imovinu će ulagati u državne obveznice zemalja EU "s visokim kreditnim rejtingom i držati do dospijeća, odnosno do 7. svibnja 2026.". Nakon završetka upisnog razdoblja (od 6. do 29. ožujka) prikupljena sredstva investirat će se "u odabrane državne obveznice". Ciljana zarada, dodaju u Erste banci, iznosi minimalno 2 posto godišnje, odnosno više od 6 posto za trogodišnje razdoblje. Minimalno ulaganje je 50 eura. Ako netko želi izaći iz fonda ranije, izlazna naknada stoji čak 5 posto, a da bi se ona izbjegla, preporučuje se zadržavanje investicije do dospijeća.

Neovisno o tome koliko su narodne obveznice potaknule banke da i same promiču sličan proizvod, činjenica jest da oni koji su ih propustili kupiti od države sad to mogu od banaka, ali uz malo niži prinos. Zagrebačka banka je krajem prošle godine "uspješno osnovala fond s ciljanim prinosom", a u pripremi su i dva nova fonda, u eurima i američkim dolarima, "koji će zainteresiranim ulagačima omogućiti ostvarivanje prinosa već od 2,5 posto godišnje s dospijećem 2027. godine (eurski fond) i dospijećem 2026. godine (dolarski fond) ulaganjem u državne obveznice država EU i SAD-a". Upis udjela počinje krajem ožujka i trajat će 30 dana.

Kako ističu u Zabi, ponudu štedno-ulagačkih proizvoda kontinuirano nadograđuju, "sukladno tržišnim uvjetima i iskazanom interesu klijenata". Slično je i u Hrvatskoj poštanskoj banci.

"Primijetili smo želju i potrebu klijenata da, u okolnostima koje bilježimo posljednjih godina, pažljivije troše te da dio sredstava koji imaju na raspolaganju oroče", objašnjavaju. U ponudi imaju oročeni depozit uz fiksnu kamatu, odnosno "ulaganje sa zajamčenim prinosom ukoliko klijent ostvari ugovoreni rok štednje."

Štednja ili ulaganje

Poticanje klijenata/štedišta da novac prebace u njihove fondove doista nije nova praksa banaka. Međutim, s padom cijena obveznica proteklih godina, ona se pokazala krajnje problematična, pa i etički upitna jer su mnogi nagovoreni "ulagači" na kraju izgubili značajan dio štednje. Sad banke nude "sigurniju" opciju, ulaganje na određeni rok i uz minimalno zajamčen prinos.

Više kamatne stope spremne su ponuditi samo onima koji ulažu u fondove. Na oročene depozite, pak, hrvatske banke imaju najniže kamate u eurozoni, tek 0,14 posto. Prosjek za eurozonu, prema podacima ESB-a, u siječnju je iznosio 1,64 posto, a najviše u Francuskoj, 2,37 posto, s time da je trend rasta počeo sredinom prošle godine, s oko 0,25 posto.

Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da "plivaju u novcu", zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu.

Od ljeta su značajno poskupjeli krediti za tvrtke i stanovništvo

U slučaju poduzeća, kamatne stope na prvi put ugovorene oročene depozite bilježe gotovo kontinuiran porast od listopada prošle godine. Kod stanovništva, međutim, "zasad nema znatnijih promjena", navodi HNB u najnovijoj analizi.

Ukupni depoziti banaka na kraju prošle godine dosegnuli su 420,3 milijarde kuna. U godinu dana porasli su za čak 54,5 milijardi kuna ili 15 posto, što je najveća godišnja stopa rasta od početka 2008. godine. Glavni razlozi toga, smatra se, bili su konverzija kune u euro i uspješna turistička sezona. Pritom su najviše rasla novčana sredstva na transakcijskim računima (39,4 milijarde kuna), a preostali dio odnosi se na štedne i oročene depozite.

Za razliku od mnogih banaka u drugim europskim zemljama, one u Hrvatskoj, očito je, trenutačno nemaju potrebu jačati depozitnu bazu povećanjem kamatnih stopa na štednju. Njihov višak likvidnosti već dulje vrijeme premašuje deset milijardi eura. Pretpostavke su da će dio toga otići na otplatu dugova prema bankama majkama, ali bankama je prilično isplativo i držati novac na računu središnje banke: depozitnu kamatnu stopu ESB je prošloga tjedna digao na 3 posto.

Kad je riječ o kamatama na kredite, banke su se, naravno, bolje prilagodile aktualnom trendu. Od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a u srpnju prošle godine, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima porasla je za 150 baznih bodova i u siječnju je iznosila 3,2 posto.

"Trošak zaduživanja stanovništva također se povećao za 110 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka normalizacije monetarne politike i u siječnju dosegnuo 4,7 posto", navodi HNB. Tom porastu, navodi, pridonio je i "relativno malen iznos ugovorenih stambenih kredita u siječnju". Krediti poduzećima, s druge strane, nastavljaju rasti po iznimno visokim stopama, većima od 20 posto. U potražnji za kreditima na početku ove godine, kao što je bio i slučaj lani, predvode poduzeća u energetskom sektoru. (M. Klepo)

Vezane vijesti