Tek što su izdane narodne obveznice, novi obveznički fond Raiffeisen Invest građanima nudi sličan proizvod: upis dvogodišnjih obveznica s minimalnim ciljanim prinosom "iznad" 4 posto. Oni koji su uložili u državne obveznice i držat će ih do dospijeća, usporedbe radi, ostvarit će prinos od 7,3 posto. Na pitanje zašto su se sad odlučili za ovu ponudu, u banci odgovaraju da je Raiffeisen Invest "pionir na hrvatskom tržištu što se fondova s dospijećem tiče". Prvi je osnovan 2014., a potom su osnovana još četiri. Ti "fondovi s dospijećem", pojašnjavaju, atraktivni su upravo zato što je prilikom ulaganja poznat minimalni očekivani prinos, što je iznimka u odnosu na druge financijske proizvode. Novi fond je "investiran u državne obveznice s dospijećem od dvije godine", a upis traje od 15. ožujka do 13. travnja.
Izlazna naknada
Djelatnici Erste banke također su ovih dana brojne klijente informirali o investicijskim proizvodima i uslugama svoje grupacije: na tržištu je novi fond Erste Horizont 2026., obveznički investicijski fond osnovan na razdoblje od tri godine. Imovinu će ulagati u državne obveznice zemalja EU "s visokim kreditnim rejtingom i držati do dospijeća, odnosno do 7. svibnja 2026.". Nakon završetka upisnog razdoblja (od 6. do 29. ožujka) prikupljena sredstva investirat će se "u odabrane državne obveznice". Ciljana zarada, dodaju u Erste banci, iznosi minimalno 2 posto godišnje, odnosno više od 6 posto za trogodišnje razdoblje. Minimalno ulaganje je 50 eura. Ako netko želi izaći iz fonda ranije, izlazna naknada stoji čak 5 posto, a da bi se ona izbjegla, preporučuje se zadržavanje investicije do dospijeća.
Neovisno o tome koliko su narodne obveznice potaknule banke da i same promiču sličan proizvod, činjenica jest da oni koji su ih propustili kupiti od države sad to mogu od banaka, ali uz malo niži prinos. Zagrebačka banka je krajem prošle godine "uspješno osnovala fond s ciljanim prinosom", a u pripremi su i dva nova fonda, u eurima i američkim dolarima, "koji će zainteresiranim ulagačima omogućiti ostvarivanje prinosa već od 2,5 posto godišnje s dospijećem 2027. godine (eurski fond) i dospijećem 2026. godine (dolarski fond) ulaganjem u državne obveznice država EU i SAD-a". Upis udjela počinje krajem ožujka i trajat će 30 dana.
Kako ističu u Zabi, ponudu štedno-ulagačkih proizvoda kontinuirano nadograđuju, "sukladno tržišnim uvjetima i iskazanom interesu klijenata". Slično je i u Hrvatskoj poštanskoj banci.
"Primijetili smo želju i potrebu klijenata da, u okolnostima koje bilježimo posljednjih godina, pažljivije troše te da dio sredstava koji imaju na raspolaganju oroče", objašnjavaju. U ponudi imaju oročeni depozit uz fiksnu kamatu, odnosno "ulaganje sa zajamčenim prinosom ukoliko klijent ostvari ugovoreni rok štednje."
Štednja ili ulaganje
Poticanje klijenata/štedišta da novac prebace u njihove fondove doista nije nova praksa banaka. Međutim, s padom cijena obveznica proteklih godina, ona se pokazala krajnje problematična, pa i etički upitna jer su mnogi nagovoreni "ulagači" na kraju izgubili značajan dio štednje. Sad banke nude "sigurniju" opciju, ulaganje na određeni rok i uz minimalno zajamčen prinos.
Više kamatne stope spremne su ponuditi samo onima koji ulažu u fondove. Na oročene depozite, pak, hrvatske banke imaju najniže kamate u eurozoni, tek 0,14 posto. Prosjek za eurozonu, prema podacima ESB-a, u siječnju je iznosio 1,64 posto, a najviše u Francuskoj, 2,37 posto, s time da je trend rasta počeo sredinom prošle godine, s oko 0,25 posto.
Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da "plivaju u novcu", zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu.