INTERVJU

Nikola Mišetić: ‘Ove godine želimo uložiti milijardu kuna u nove projekte‘

Godišnja proizvodnja naše nove bušotine u sjevernom Jadranu pokriva oko 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina

Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini

 Ivana Nobilo/Cropix

Rat u Ukrajini i energetska kriza s kojom je suočen europski kontinent ponovno je pod reflektor javnog interesa donio pitanja vezana za samodostatnost Hrvatske u opskrbi naftom i plinom. Možda i najmeritorniji čovjek za razgovor na tu temu je Nikola Mišetić, operativni direktor za istraživanje i proizvodnju hrvatske nacionalne naftne kompanije Ine.

Koliko su istraživanje i proizvodnja ugljikovodika važni u kontekstu Inine poslovne strategije?

- Mislim da je odgovor na to pitanje razvidan kako iz naših rezultata, tako i iz svih poteza koje poduzimamo u poslovanju. Naprosto, istraživanje i proiz­vodnja nafte i plina ostaju i nadalje jedna od ključnih temeljnih djelatnosti Ine i generator novca pomoću kojeg možemo financirati tranziciju industrije.

To zvuči vrlo lijepo, no činjenica jest da domaća proizvodnja nafte i plina već godinama pada...

- Činjenica jest da je domaća proiz­vodnja osjetno manja nego što je bila prije dvadesetak godina, no bilo bi potpuno pogrešno iz toga izvlačiti zaključke o tome kolike napore INA ulaže u sektor istraživanja i proizvodnje. Pad domaće proizvodnje je očekivana posljedica iscrpljenosti velikih ležišta od kojih su neka u proizvodnji već više od pedeset godina, a koja je nemoguće nadoknaditi novim otkrićima. No, proizvodnja je i dalje vrlo značajna. U 2021. godini INA je proizvela 4,9 milijuna boe plina, što je oko trećine ukupnih potreba hrvatskog tržišta. Proizvedeno je 5 milijuna barela nafte, što je 20-ak posto ukupnih potreba hrvatskog tržišta. Održavanje proizvodnje na toj razini posljedica je činjenice da smo u posljednjih pet godina u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina investirali tri milijarde kuna. Samo ove godine planiramo uložiti više od milijardu kuna u nove projekte.

Ovih dana INA je objavila početak proizvodnje prirodnog plina iz nove bušotine u sjevernom Jadranu. Očekuje li se još takvih vijesti?

- Eto to je dobar primjer tih kontinuiranih ulaganja o kojima sam govorio. Prvo je INA 2018. otkupila udjel talijanskog ENI-ja i postala samostalni operator na sjevernojadranskim poljima. Godinu dana poslije donesen je “Razradni program sjeverni Jadran”, u sklopu kojeg smo odlučili izbušiti potencijalno devet novih bušotina. S radovima smo krenuli lani, usprkos pandemiji, i bušotina Ika B-1R-DIR koju spominjete je rezultat. Koliko je to dobar rezultat, dokazuje činjenica da njezina godišnja proizvodnja pokriva otprilike 7 posto ukupne Inine proizvodnje plina. Što se budućih dobrih vijesti tiče, mogu najaviti da će još jedna nova bušotina – Marica-D-DIR – biti spojena na proizvodni sustav početkom travnja nakon čega će proizvodnja plina dodatno porasti, a za bušotinu Irena-2 bit će sagrađena nova platforma. S kampanjom bušenja nastavljamo u rujnu, tako da u narednim godinama možemo očekivati značajno povećanje proizvodnje plina na Jadranu.

Kad smo već kod platformi, je li završena istraga oko razloga potonuća platforme Ivana D?

- Istraga vezana uz uzroke pada platforme je u tijeku i javnost će o rezultatima biti pravovremeno obaviještena. Kao što smo već nekoliko puta komunicirali, naši stručnjaci su zajedno s nadležnom inspekcijom odmah po događaju otišli na mjesto događaja kako bi se utvrdilo stanje. Sigurnosni ventil bušotine je zatvoren, a sama lokacija je osigurana te ne postoji nikakva opasnost za okoliš, pomorski promet ili ljude. INA redovito nadzire lokaciju podvodnim robotom te nisu uočene nikakve značajne promjene. U tijeku je analiza izuzetih materijala te se kraju privode tehnička rješenja za uklanjanje platforme i sanaciju lokacije.

U medijima se spominjala mogućnost da platforma bude ostavljena na dnu...

- INA vezano uz ovaj događaj od samog početka kontinuirano postupa sukladno uputama svih nadležnih tijela, a tako će biti i po okončanju istrage. Sasvim je izgledna mogućnost da platforma postane svojevrsni umjetni greben koji će pridonositi razvoju bioraznolikosti podmorja, no svakako ćemo se voditi uputama mjerodavnih institucija i postupati u skladu s njima.

Što je s aktivnostima na kopnu?

- I tu se puno radi. Novi istražni ciklus na kopnu pokrenut je 2016. i INA je do danas ispunila sve ugovorene uvjete na istražnom području Drava-02. To je rezultiralo komercijalnim otkrićem plinskog ležišta pokraj mjesta Severovci i manjim nalazištem nafte kod mjesta Jankovac koji će u sljedećem razdoblju biti privedeni proizvodnji. Na istražnom području Drava-03 lani je provedeno 3D seizmičko snimanje podzemlja na površini od 600 kvadratnih kilometara, što je najveće izvedeno pojedinačno snimanje u Republici Hrvatskoj. A radimo i na revitalizaciji postojećih polja. Koliko je to važno, govori i uspjeh bušotine Jam-183 koja se nalazi na eksploatacijskom polju Jamarice pokraj Novske kojom je osigurana proizvodnja novih količina plina. Bušotina je izrađena prošle godine i u narednom razdoblju slijedi privođenje proizvodnji.

INA je krenula u istraživanje Dinarida, područja Hrvatske koje je ranije vrlo slabo bilo istraženo. Kakve su tu perspektive?

- Da, to je relativno novo područje u smislu istraživanja. Ono što znamo jest da je geološka struktura takva da će bušotine biti poprilično skupe. Riječ je o velikim dubinama koje takve projekte vrijednosno približavaju projektima na moru. Lani su obavljena magnetotelurska mjerenja i ona će Ininim geofizičarima poslužiti kao ulazni podaci za evaluaciju naftno-geološkog potencijala.

Nedavno ste izvijestili o novoj koncesiji u Egiptu. O čemu se radi?

- Dodijeljena nam je istražna dozvola na koncesiji East Bir El Nus, koja se nalazi na području Zapadne pustinje u Egiptu. Koncesija pokriva 1612 kvadratnih kilometara površine u dokazanoj naftno-plinskoj regiji, i u neposrednoj je blizini Ininih polja Zarif, Faras i Raml. U tu koncesiju ulazimo kao partner s udjelom od 50 posto, a ostalih 50 posto ima Energean.

Rat u Ukrajini ponovno je fokus javnosti pomaknuo prema upstream-projektima, no činjenica jest da dugoročno industriji predstoji tranzicija prema niskougljičnoj energetici. Kako gledate na te izazove?

- Tu je potrebno biti realan. Tranzicija k zelenoj energiji neće biti brza ni jeftina i ono čemu smo mi posvećeni jest nadogradnja postojećeg lanca vrijednosti ulaskom u nove poslovne prilike koje nam mogu osigurati povrat investicije.

Primjerice?

- Ima više takvih mogućnosti. Prije svega, tu je geotermalna energija. Poznato je da je termalni gradijent panonskog bazena značajno viši od europskog prosjeka. INA je otkrila praktički sve poznate geotermalne potencijale u Hrvatskoj te ima potrebna specifična znanja. Mala je razlika između tehnologije pronalaženja i crpljenja molekula ugljikovodika ili vrele vode iz podzemlja, tako da u geotermalnim projektima vidimo značajan prostor za daljnji razvoj.

Skladištenje CO2 (CCS) je područje u kojemu INA već dulje vrijeme ostvaruje značajne rezultate na europskoj razini. Dodatno, već razvijamo takve projekte i ispitujemo mogućnosti hvatanja CO2 s velikih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj i zemljama u okruženju.

Nadalje, sredinom siječnja smo započeli graditi solarne elektrane na našim lokacijama u Molvama i Sisku, a uskoro krećemo i s mjerenjem snage vjetra na našim platformama u Jadranu.

Za istraživanje je potreban javni konsenzus

S obzirom na aktivnosti koje poduzimate u sjevernom Jadranu, ali i nove okolnosti na tržištu, razmišljate li o širenju aktivnosti na srednji i južni Jadran, ako trenutni moratorij na istraživanje bude uklonjen?

- Vjerujem da ste upoznati s činjenicom da je INA bila zainteresirana za istraživanje tog područja kad su bili raspisani natječaji. No, tada nije bilo konsenzusa javnosti. Sada u krizi se ponovno otvaraju ta pitanja. Visoke cijene ugljikovodika ponovno vraćaju ekonomiku takvih projekata, no istraživanja su dugotrajan proces, a tržište nafte i plina je izrazito volatilno. Svakako treba biti oprezan pri ulasku u takve projekte, a prije svega treba postići širi konsenzus prema takvim projektima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 03:14