Zajednička valuta 19 članica eurozone, kojoj će se Hrvatska pridružiti 1. siječnja 2023., potonula je ispod pariteta s dolarom, što stvara težak pritisak na niz europskih biznisa te povećava izglede daljnjeg rasta cijena, kao i recesije. Tijekom ove godine euro je oslabio prema dolaru za 12 posto, što je u svijetu valuta enormna promjena vrijednosti. Obično se pomaci u ‘plesu‘ velikih valuta mjere promilima.
Najnovije klizanje eura dovelo ga je na najslabije pozicije prema dolaru još od 2002. godine. Najnižu vrijednost euro je zabilježio u 2000., kada je vrijedio samo 85 američkih centi. Ne treba zaboraviti da je u određenim razdobljima za 1 euro trebalo platiti 1,30 dolara. Ako se vrijednost eura mjeri prema košarici velikih valuta, može se reći da se zajednička europska valuta približila najnižoj vrijednosti iz 2015. godine.
Ispod je grafikon koji prikazuje novi strmoglavi pad eura u samo nekoliko sati prema dolaru kakav se rijetko viđa
Iako su u teoriji mnogi ekonomisti, političari i biznismeni desetljećima promovirali slabljenje valute kako bi se digla izvozna konkurentnost, sada je očigledno da slab euro ostavlja eurozonu izloženu uvozu inflacije. Sve robe i usluge denominirane u dolarima žiteljima i kompanijama eurozone skuplje su ove godrdine za dodatnih 12 posto, koliko je euro oslabio prema dolaru, a cijeli niz proizvoda i usluga poskupio je u dvoznamenkastim postotcima gledajući njihove dolarske vrijednosti. Kroz devalvaciju eura prema dolaru snažno se, dakle, pojačava inflatorni pritisak u Europi.
Europske kompanije koje generiraju značajni dio prihoda poslovanjem na dolarskim područjima zadovoljne su jer jaki dolar doprinosi rastu njihovih prihoda i profita. Primjerice, kompanije iz Stoxx 600 indeksa realiziraju više od polovine prihoda izvan eurozone, a Sjedinjene Države su im jedno od najvećih tržišta. Ako, recimo, Airbus proda zrakoplove za dolare te knjiži prihode u eurima, fluktuacija vrijednosti valute od 1 centa u odnosu euro-dolar ima utjecaj od 130 milijuna dolara na godišnje profite. Prema procjenama Bloomberga Unilever je pak na tečajnim razlikama zaradio 1,3 milijardi eura u prvoj polovini godine. Nije im pogodovalo samo jačanje dolara nego i brazilskog reala te indijskog rupija.
No, veći je dio europskih kompanija koje imaju povećane troškove zbog rasta vrijednosti dolarskog uvoza odnosno inputa koji im je potreban za proizvodnju. Pri tome neizvjesnost i inflacija pridonose slabljenju domaće i globalne potražnje, što također smanjuje šansu europskim kompanijama za dobar rezultat u 2022.. Najgore prolaze oni kojima je veliki dio ulaznih troškova denominiran u dolarima.
Velike investicijske kuće prognoziraju daljnje klizanje eura, što bi dodatno moglo pogoršati europske ekonomske perspektive u 2022/2023.. Morgan Stanley predviđa daljnji pad eura prema 0,97 dolara do kraja ovog kvartala te vjeruju da će do kraja godine vrijediti samo 0,95 dolara. Neki eksperti još su skeptičniji prema euru: „Ako vidite paritet euro-dolar, mislite da euro izgleda super jeftin. Međutim, fer vrijednost eura oštećena je energetskom krizom te ne možete isključiti daljnji pad za 10 velikih brojeva prema dolje“, rekao je za Bloomberg strateg ING-a, Chris Turner.
Jačanje dolara prvenstveno se može zahvaliti odlučnosti američkih federalnih rezervi da agresivnim dizanjem kamatnih stopa zaustave inflaciju, što prinose na američke dužničke instrumente čine puno privlačnijima. S druge strane, u više europskih ekonomija nastala situacija otvara pitanje održivosti njihovih ekonomskih modela. S posebnom pažnjom ekonomski eksperti prate što će pokušati Njemačka jer postaje očigledno kako njihove dugoročne gospodarske perspektive - bazirane na snažnoj izvoznoj industriji koja profitira na uvozu pristupačne (ruske) energije i trendu globalizacije - sada postaju ugrožene.
Ispod je grafikon koji pokazuje neumoljivu putanju pada eura prema dolaru u zadnjih godinu dana
