Višetjedni trend blagog jačanja kune HNB je zaustavio deviznom intervencijom na kojoj je kupio 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,536 kuna za euro. U proteklih nekoliko tjedana vrijednost kune je ojačala s razine od iznad 7,54 na ispod 7,52, a nakon što je središnja banka otkupila eure i u sustav plasirala 980 milijuna kuna, tečaj se stabilizirao na oko 7,53 kune za euro. Tako je porasla i likvidnost u bankarskom sustavu pa višak sada premašuje 52 milijarde kuna. Prema ocjeni analitičara RBA, to "stvara dodatni pritisak na pad tržišnih kamatnih stopa".
Zašto je uz tako visoku likvidnost došlo do povećane potražnje za kunama koja je izazvala njezino jačanje u trenutku velikih ekonomskih neizvjesnosti, nije baš posve jasno. Analitičari ne vide fundamentalne razloge za to pa samo pretpostavljaju da su posrijedi transakcije velikih institucionalnih igrača, poput mirovinskih fondova. Pretpostavlja se da je riječ o isteku forward ugovora, ulaganju koje se temelji na očekivanim tečajnim oscilacijama tijekom godine, pa i nekoj zaradi na tečajnim razlikama.
Posljednjim izlaskom na tržište središnja je banka ove godine intervenirala šesti put, ali prvi put na strani kupnje deviza. Na prvih pet intervencija, uglavnom u razdoblju nakon izbijanja krize zbog koronavirusa, HNB je banke uvelike opskrbljivao devizama. Premda pritisak na tečaj sada i nije bio tako snažan, a k tome je išao u smjeru aprecijacije kune, neočekivana intervencija središnje banke tumači se ponajprije u kontekstu nastojanja da ne dopusti znatnije odstupanje od pariteta kune prema euru utvrđenog pri ulasku Hrvatske u ERM II.
Komentari
0