- 2018. godinu završili smo s oko 7 i pol tisuća nezaposlenih u evidenciji, a 2014. godinu sa skoro 19 tisuća nezaposlenih, 2013. godine bilo ih je 22 tisuće.
Velik je pad nezaposlenosti, ali struktura se dosta promijenila. Iz evidencije su otišli uglavnom zapošljivi ljudi, treba gledati što nam je ostalo. Prije je najveći problem bilo mlade staviti na tržište rada, a sad su dugotrajno nezaposlene osobe u najvećem postotku one zrele dobi, kaže Novom listu predstojnik riječkog regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željko Marković.
Zna se kakvu su muku mučili, i još će je dugo mučiti, hrvatski ugostitelji da nađu kuhare i konobare, ne samo za turističku sezonu, nego i tijekom cijele godine. Kuhara nije bilo ni za lijek, morali smo ih uvoziti, a za to vrijeme, u srpnju, ih je na riječkoj burzi rada, a ona pokriva cijelu Primorsko-goransku županiju, pa tako i turističke top testinacije kao što su otoci Krk, Lošinj, Cres, Opatiju, Crikvenicu.... bilo više od 30.
- Krajem srpnja ove godine imali smo 37 nezaposlenih kuhara u evidenciji, s tim da su tu i pomoćni kuhari i kuhari pečenjari, i od toga ih je polovina starija od 40 godina. Nama je, u biti, struktura nezaposlenih svih ukupno prijavljenih u evidenciji takva da imamo 40 posto nezaposlenih starijih od 50 godina. Ako tu pridodamo i generaciju između 45 i i 49 godina, njih je skoro 50 posto, a udio mlađih osoba, do 29 godina starosti, je ukupno 18 posto. Pao je udio mlađih, a raste udio starijih u evidenciji nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji, kaže Marković.
Postavlja se pitanje kako to to da je moglo biti nezaposlenih kuhara u srcu sezone.
- Možda njihova starosna dob nije prihvatljiva poslodavcima, mada, ističe Marković, to ne bi smjela biti diskriminaturna odredba, jer oni imaju radnu sposobnost, inače se ne bi smjeli voditi kao kuhari.
- Vjerojatno je tu više faktora koji su utjecali na to da su ti ljudi, kuhari, usred ljeta, usred sezone, ostali kod nas u evidenciji. Ima ova mlađa skupina koja nema iskustvo, često poslodavac neće uzeti osobu bez iskustva koja je došla ravno iz škole. Postoje različiti čimbenici za to da osoba traženog zanimanja ne ode iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, to može biti manjak radnog iskustva i starosna dob koja ne odgovara poslodavcu, ocjenjuje Marković i govori da je HZZ prepoznao vapaj poslodavaca za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu.
- Već nekoliko godina provodimo obrazovanja u više djelatnosti - i u građevini, metalnoj industriji, brodogradnji, tako da i za ovu godinu planiramo edukacije za zanimanja wellness terapeuta, masera, pomoćne slastičare, picajole, kuhare, pomoćne kuhare. Ima puno kuća za odmor pa smo išli u smjeru osposobljavanja za recepcionare, za menadžere malih hotela, hotelske domaćice, somelijere. Idemo prema signalima tržišta na programe usavršavanja, prekvalifikacija..., govori Marković i kaže da su od siječnja do srpnja ove godine poslodavci najviše tražili prodavače, čistačice, konobare, sobarice, kuhare, medicinske sestre, pomoćne kuhare, kuhinjske radnike, odgajatelje predškolske djece, zavarivače i pomoćne konobare. To su bila najtraženija zanimanja, a potom ekonomisti. S tim da se u ovom se razdoblju tražilo 1.127 prodavača, a 186 ekonomista.
- To je slika regionalnog gospodarstva, da je sve povezano uz trgovinu i turizam. Rijeka više nema industriju, sve se vrti oko uslužnih djelatnosti, ostali su samo mali i srednji poduzetnici.
Isto tako kod nas u evidenciji su najzastupljenija sezonska zanimanja. Neki prezime na zavodu iako ne bi trebali, ali nažalost je to tako. To su zanimanja vezana uz turizam i trgovinu, koja su i najtraženija. Ali to fluktuira, brzo se mijenja.
Procjenjuje se da će krajem godine u riječkom regionalnom HZZ-u biti maksimalno 6 i pol tisuća nezaposlenih, a u srpnju i kolovozu ih je bilo nešto manje od 6 tisuća te da će od tih 6 i pol tisuća nezaposlenih polovina biti starija od 45 godina.