Ekonomska analiza učinaka i posljedica zabrane rada nedjeljom maloprodaji, koju je je izradio Vuk Vuković zbog najavljenih izmjena Zakona o trgovini, vrsta je analize koju bi trebalo raditi kad god se odlučuje o određenim politikama, što je standard u razvijenim zemljama, naglasio je u utorak na predstavljanju istraživanja „Što donosi zabrana rada nedjeljom” ekonomist Velimir Šonje.
Vuković je izračunao da se može očekivati pad prometa u maloprodaji od 3% godišnje u prosjeku za čitavu industriju, pri čemu će veliki lanci imati manji pad prometa, a mali lanci nešto veći. Očekuje pad plaća do 4% te pad broja zaposlenih, kao i smanjenje rasta BDP-a, zbog čega ne preporučuje Vladi da se u to upušta.
Potrošnja
Šonje je ocijenio nedopustivim da se u promjene zakona ide na način na koji je u slučaju trgovine krenula Vlada - bez provođenja eksperimenta u sektoru koji bi pokazao sve učinke, pa i one nenamjeravane. Smatra da je vrlo teško izvlačiti zaključke iz podataka o kretanju potrošnje u vrijeme „lockdowna”. Budući pak da Vuković navodi u istraživanju da je očekivano smanjenje rasta BDP-a od 0,3 do 0,5 postotna poena u 2022. zbog ograničavanja rada trgovina nedjeljom, što se možda nekome ne čini značajnim, Šonje poručuje kako je to zapravo „užasno puno”.
U istraživanju je istaknuto da je Vladin prijedlog problematičan i zbog poticanja nelojalne konkurencije. Naime, navodi Vuković, veliki lanci će biti u boljem položaju od malih te od kvartovskih i obiteljskih dućana. Veliki, naime, mogu alterirati nedjeljni rad na svojim različitim prodajnim mjestima, što znači da neće ni biti u potpunosti zatvoreni nedjeljom, nego samo preusmjeravati promet po drugim lokacijama.
Debeli trgovac
„Najveću štetu iznimke od 16 radnih nedjelja će pak snositi mali trgovački lanci koji nemaju luksuz prebacivanja prometa po različitim poslovnicama unutar uskog geografskog područja, te pogotovo male kvartovske trgovine, često u obiteljskom vlasništvu, u kojima u pravilu vlasnica i/ili vlasnik rade sami. Vlasnici samo jedne trgovine time gube čitav promet 36 neradnih nedjelja, i pitanje je u kojoj mjeri će se to odraziti na njihovu financijsku održivost”, zaključuje.
Razradio je nekoliko mogućih scenarija, a najizgledniji je da će doći do smanjenja broja zaposlenih. „Ovaj efekt pritom ne obuhvaća sezonske radnike koji će i dalje biti potrebni za vrijeme sezone, ali uzima u obzir učinak na stalno zaposlene u maloprodaji koji će zbog manjeg opsega posla postati višak”, kaže. Procjena je da bi moglo doći i do 7000 otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a.
Činjenica pak da se predviđa zabrana rada nedjeljom samo za trgovinu, umjesto da se nedjeljni rad propiše Zakonom o radu, navelo je Šonju da zaključi kako je ovo svojevrsni atak na djelatnost i, možda, posljedica kulturnog stereotipa o "debelom i prebogatom trgovcu".